Prethodni članak
Sljedeći članak

Terapeutkinja: Evo kako djeci reći "ne" da stvarno slušaju


Riječ "ne" važan je alat svakog roditelja. Međutim, granice ne bi trebale stati samo na toj jednoj riječi. Kada ih postavljamo smireno, jasno i dosljedno, djeci gradimo osjećaj sigurnosti, učimo ih regulaciji emocija i razvijamo samokontrolu - vještine koje će im koristiti kroz cijeli život, piše CNBC.

Što umjesto pukog "ne"?

Kad dijete stavlja pijesak u usta, vuče psa za rep ili se penje na stolac, očekivano je reagirati zabranom. No ako kažemo samo "ne" ili "prestani", dijete može ostati zbunjeno i posramljeno. Umjesto toga, stručnjaci savjetuju konkretne upute poput:

"Ne u usta"
"Nježne ruke"
"Sjedi nogama na pod"


"I dalje postavljate granicu, ali istovremeno dajete smjernicu što smije raditi", ističe terapeutkinja i stručnjakinja za dječji razvoj Kelsey Mora. Kod ponašanja koja se ponavljaju, ponekad je potrebno i čvršće ograničenje, primjerice "Bez kacige nema bicikla", "Nije sigurno voziti bez kacige, pa ću bicikl spremiti". Takve rečenice uče dijete da "ne" ima smisao - sigurnost.

Objasnite zašto

Granice najbolje funkcioniraju kada ih dijete razumije. Mora je podijelila primjer iz  svakodnevice: Ne mogu te držati za ruku dok vozim jer nije sigurno. Ali čim dođemo kući, mogu ti dati zagrljaj. Iako je odgovor bio ne, dijete je dobilo razlog, i osjećaj povezanosti.

Djeci možete i ponuditi izbor dok istovremeno i dalje imate osjećaj kontrole. Kako objašnjava, djeca "često reagiraju na 'ne' jer mi se čini da gube slobodu, zato im ponudite alternative". To mogu biti primjerice odabir aktivnosti s kojom će se dijete baviti ili prostorija u kući u kojoj će se igrati. 

Djeca svakodnevno testiraju pravila, to je normalan dio razvoja, smatra Mora. "Kad pravila stalno mijenjamo, ona će sve jače navaljivati. Kad smo dosljedni, djeca uče vjerovati granicama i osjećaju da je njihov svijet siguran i predvidiv", pojašnjava. 

Popravite situaciju nakon burne reakcije

Ako u stresu viknete "Ne!", što je potpuno prirodno, naknadno objasnite zašto ste tako reagirali i po potrebi se ispričajte. Time učite dijete dvije važne lekcije: preuzeti odgovornost i razumjeti tuđe emocije. 

Mora objašnjava: "Kako djeca odrastaju, način postavljanja granica mijenja se, ali poruka ostaje ista". 

Primjer umjerenog, ali čvrstog "ne": "Čujem te, ali danas to nije opcija. Imamo druge planove" ili "U redu je biti ljut, tu sam uz tebe", ističe terapeutkinja. Tako djeca shvaćaju da se mogu osjećati kako god žele, ali granice i dalje postoje.

 

Još članaka iz "Lifestyle"

Facebook