Inteligencija se ne povezuje samo s visokim rezultatima na testovima ili dobrim pamćenjem. Psiholozi i istraživanja godinama ističu da način razmišljanja, disciplina i odnos prema neuspjehu također igraju veliku ulogu u uspjehu i donošenju odluka. Liječnik i pisac Akshad Singi izdvojio je nekoliko navika koje često povezuje s visoko inteligentnim i mentalno otpornim ljudima. U nastavku su obrasci ponašanja koje, prema njegovu mišljenju i različitim istraživanjima, mnogi ljudi rijetko primjenjuju, piše Index.

Daju maksimum i kad im se ne da

Mnogi ljudi odgađaju obaveze kada nisu raspoloženi, no Singi tvrdi da mentalno najotporniji ljudi često najbolje rade upravo u takvim trenucima. Poziva se i na istraživanja koja sugeriraju da upornost tijekom dana kada motivacija nije visoka može biti važan pokazatelj otpornosti. Takvi ljudi ne dopuštaju da ih trenutačne emocije udalje od ciljeva. Umjesto čekanja "pravog raspoloženja", nastavljaju raditi bez obzira na osjećaj umora ili manjka volje, piše YourTango.

Ne odgađaju stvari za sutra

Singi smatra da inteligentni ljudi često imaju snažnu svijest o vremenu i sadašnjem trenutku. Kao primjer navodi situacije u kojima netko odbije izlazak ili zabavu kako bi završio projekt koji si je unaprijed zacrtao. Istraživanja pokazuju da smanjenje odugovlačenja može pozitivno utjecati i na mentalno i fizičko zdravlje. Ljudi koji se drže svojih planova češće razvijaju osjećaj kontrole i discipline.

Vode se mentalitetom "još samo jednom"

Mentalitet "još samo jednom" odnosi se na naviku ulaganja dodatnog truda čak i kada se čini da je posao već završen. Singi se poziva na istraživanja o tjelesnom treningu koja pokazuju da dodatni napor može pomoći u postizanju boljih rezultata. To može značiti još jednu seriju u teretani, još jedan sat rada ili dodatni pokušaj nakon neuspjeha.

Strogi su prema sebi

Singi kritizira popularnu filozofiju koja ljude potiče da uvijek budu blagi prema sebi kada pogriješe. "Ako si nešto obećate, a to ne učinite, trebali biste osjetiti određenu nelagodu", napisao je. Smatra da osjećaj krivnje ponekad može pomoći ljudima da sljedeći put budu odgovorniji prema vlastitim obećanjima. Ipak, postoje situacije kada su odmor i briga o zdravlju važniji od samokritike.

Preuzimaju odgovornost za neuspjeh

Prema Singiju, inteligentni ljudi ne troše puno vremena na okrivljavanje drugih kada stvari krenu loše. Kao primjer opisuje situaciju u kojoj netko ne uspije zainteresirati druge za svoju poslovnu ideju, ali umjesto žaljenja pokušava razmisliti što može napraviti bolje sljedeći put. Smatra da fokusiranje na vlastite postupke ljudima daje osjećaj kontrole i povećava šanse za napredak.