San je poput tajnog goriva za tijelo: utječe na energiju, raspoloženje, pamćenje i sposobnost koncentracije, a povezan je i sa zdravljem srca, razinom stresa te regulacijom tjelesne težine

Jeste li se ikad uzrujali jer partner čita uz upaljenu lampicu dok vi pokušavate zaspati ili zato što vam kroz prozor u sobu 'upada' svjetlo s ulice? Iako najčešće krivimo kavu, buku ili nemirnog cimera u krevetu, svjetlo je također čest, podcijenjen saboter sna. Stručnjaci za poremećaje spavanja upozoravaju da čak i kad su nam oči zatvorene, svjetlo u prostoru može utjecati na to koliko duboko i kvalitetno spavamo. Drugim riječima: nije svejedno spavate li u potpunom mraku ili u sobi koja stalno 'treperi', piše Cleveland Clinic.

 Kada je san loš i isprekidan, dugoročno se češće spominju problemi poput povišenog tlaka, dijabetesa, pretilosti i depresivnih simptoma. Većini odraslih u pravilu treba barem 7 do 8 sati sna, ali nije važna samo količina nego i kvaliteta.

Svjetlo potiče mozak na budnost. Ako ga ima u spavaćoj sobi, može spriječiti mozak da u potpunosti uđe u duboke, obnavljajuće faze sna, čak i ako mislite da vas ne smeta. U jednom istraživanju iz 2016. promatrala se izloženost svjetlu tijekom noći. Ljudi koji su spavali uz više svjetla u prosjeku su spavali oko 10 minuta kraće po noći, a češće su prijavljivali umor, noćna buđenja uz zbunjenost te pretjeranu pospanost i slabije funkcioniranje danju. Iako takvi rezultati ne dokazuju da je svjetlo jedini uzrok, upućuju na to da snažno vanjsko osvjetljenje, posebno u gradovima, može pogoršati doživljaj i kvalitetu sna.

Previše svjetla prilikom spavanja koči proizvodnju melatonina. Kad padne mrak, mozak pojačava proizvodnju melatonina, hormona koji pomaže da nam se počne spavati i koji upravlja ciklusom spavanja i budnosti. Izlaganje svjetlu, osobito jakom i plavom svjetlu iz ekrana i nekih žarulja, može odgoditi njegovo lučenje. Zato vam se lako dogodi da se vrtite u krevetu iako ste umorni.

Nadalje, previše svjetla u spavaćoj sobi remeti cirkadijalni ritam. Tijelo ima unutarnji sat koji upravlja time kada smo pospani, a kad budni. Svjetlo je jedan od najjačih signala tom sustavu, kao prekidač koji govori organizmu 'sad je dan'. Kako objašnjava Christen Cheuvront, svjetlo šalje mozgu poruku da aktivira i druge tjelesne procese, kao što su metabolizam, probava i imunitet pa izlaganje svjetlu tijekom spavanja može poremetiti taj raspored.

Ako živite uz jaku rasvjetu ili vam svjetlo u kući često ostane upaljeno, ove sitnice mogu napraviti veliku razliku: koristite blackout zavjese ili guste rolete, stavite masku za oči, prekrijte ili okrenite mobitel i druge uređaje da ne svijetle notifikacije, smanjite svjetlo s budilice ili je zamijenite modelom s prigušenim ekranom, koristite noćna svjetla u hodniku i kupaonici, umjesto paljenja jakih lampi.

Imajte na umu kako je mobitel također svjetlo, i to ono koje tijelo lako doživljava kao 'dnevno'. Ako volite skrolati na društvenim mrežama ili gledati videe prije spavanja, upravo taj plavi sjaj može odgoditi uspavljivanje. Jednostavno pravilo koje se često preporučuje: ugasite ekrane barem sat vremena prije odlaska u krevet, uključujući i TV.

Idealna spavaća soba trebala bi biti mirna, ugodna i što tamnija, kako bi mozak dobio jasnu poruku da je vrijeme za odmor. Svjetlo može poremetiti melatonin i unutarnji sat, pa se isplati smanjiti sve izvore koji noću upadaju u prostor. Ako unatoč promjenama i dalje teško zaspite ili se često budite, dobra je ideja razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom i potražiti individualan savjet.