Tupa bol koja traje danima, osjećaj stezanja usred poslijepodneva ili pulsiranje koje krajem tjedna postaje uobičajeno. Mnogi ljudi glavobolje smatraju normalnim dijelom modernog života, pripisujući ih pretrpanim rasporedima i lošem snu. No, iako stres može doprinijeti, često nije jedini razlog. Prema riječima dr. Kaywaana Khana, liječnika opće prakse, uporne glavobolje često imaju prepoznatljiv medicinski uzrok, piše Daily Mail.

"Kada glavobolje postanu učestale ili počnu ometati rad, san i kvalitetu života, važno je istražiti njihove stvarne uzroke", ističe on. "U mnogim situacijama postoji temeljni fiziološki okidač koji se može prepoznati i liječiti." Liječnik navodi sedam čestih, ali zanemarenih uzroka i objašnjava kako njihovo prepoznavanje može biti prvi korak prema trajnom olakšanju.

"Migrena je zasebno neurološko stanje, ali se često pogrešno tumači ili automatski povezuje sa stresom", kaže dr. Khan. Ne pojavljuje se uvijek kao jaka, jednostrana bol. Može se manifestirati kao stalni pritisak, osjećaj težine poput upale sinusa ili svakodnevna blaga bol uz povremene intenzivne napadaje. Neki doživljavaju auru – vizualne ili osjetilne smetnje – dok drugi nemaju nikakvo upozorenje.

Hormonalne promjene, nedovoljan san, izrazito visok ili nizak krvni tlak te pušenje česti su okidači. Migrena pogađa otprilike jednu od sedam odraslih osoba, što znači da je mnogo češća nego što se misli. Dobra je vijest da se uspješno liječi: promjenama životnih navika, preventivnim lijekovima i ciljanom terapijom. Botoks kao dio strukturiranog plana može smanjiti učestalost i jačinu napada. "Neliječena migrena s vremenom može postati učestalija i iscrpljujuća", upozorava dr. Khan.

Iako može djelovati intuitivno, česta uporaba lijekova protiv bolova često pogoršava glavobolje. "Prekomjerna upotreba kratkoročnih terapija može preosjetiti živčani sustav", objašnjava dr. Khan. Kada učinak lijeka prestane, bol se vraća jače, stvarajući krug ovisnosti o analgeticima. Najčešći uzročnici su lijekovi protiv bolova bez recepta, triptani i kodein.

Ako lijekovi postaju svakodnevna navika, vođenje dnevnika glavobolja može pomoći u prepoznavanju obrazaca. Prekid ovog ciklusa obično zahtijeva postupno smanjivanje uz liječnički nadzor i prelazak na sigurnije, preventivne strategije.

Čak i blaga dehidracija može narušiti fiziološku ravnotežu i izazvati glavobolju, često uz umor ili vrtoglavicu. Budući da tijelo stalno gubi tekućinu disanjem, znojenjem i probavom, mnogi podcjenjuju koliko vode zapravo trebaju nadoknaditi.

Povećanje unosa tekućine često brzo smanjuje simptome. "Ciljajte na oko osam čaša vode dnevno, a razmislite i o elektrolitima ako vam je teško održavati ravnomjeran unos", savjetuje dr. Khan. U težim slučajevima, pogotovo uz mučninu ili povraćanje, može biti potrebna intravenska nadoknada tekućine.

Sezonske alergije i začepljeni sinusi mogu biti mnogo više od neugode. "Tijekom alergijske reakcije tijelo oslobađa histamin", kaže dr. Khan, "a on može narušiti neurokemijsku ravnotežu i povećati sklonost migrenama." Osobe s alergijama često imaju učestalije i jače glavobolje. Začepljen nos, lošiji apetit i manji unos tekućine dodatno pogoršavaju stanje.

Prepoznavanje alergena i njihovo pravilno liječenje može značajno smanjiti učestalost glavobolja.

San i glavobolje međusobno su povezani. "Kad je san poremećen, mozak postaje podražljiviji i skloniji glavoboljama", ističe dr. Khan. Istodobno, učestale glavobolje mogu remetiti san, stvarajući začarani krug.

Jutarnje glavobolje praćene hrkanjem, suhim ustima ili pretjeranom dnevnom pospanošću mogu upućivati na apneju u snu. Odraslima je potrebno sedam do devet sati neprekinutog sna. Redovita rutina spavanja, izbjegavanje kasnog kofeina i ograničavanje alkohola u večernjim satima mogu značajno pomoći.

"Dugotrajno gledanje u ekrane ozbiljno opterećuje oči", kaže dr. Khan. To često dovodi do takozvanih digitalnih glavobolja – stezanja u sljepoočnicama, zamagljenog vida i umora očiju. Plavo svjetlo, suhoća oka i stalna napregnutost mišića dodatno pridonose problemu.

Pravilo 20-20-20 – svakih 20 minuta pogledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara – može značajno smanjiti naprezanje. Korisni su i topli oblozi, podešavanje svjetline ekrana i, po potrebi, provjera dioptrije.

Ne dolazi svaka glavobolja u predjelu čela od migrene. "Upala sinusa ili začepljen nos mogu izazvati glavobolje koje se pojačavaju pri saginjanju", pojašnjava dr. Khan. Uzroci mogu biti infekcije, alergije ili anatomske nepravilnosti poput devijacije septuma, polipa ili kroničnog rinitisa.

Rješenja uključuju ispiranje nosa fiziološkom otopinom, dobar unos tekućine i pravilno liječenje alergija. Ako se tegobe često vraćaju, potreban je detaljniji pregled liječnika ili specijalista otorinolaringologije.