Gdje je nestala Udruga mljekara Krapinsko - zagorske županije? Nema skupština, nema priopćenja, nema nikakvih akcija. Ni u županijskom odjelu za poljoprivredu nisu znali da li u Zagorju takva udruga funkcionira, odnosno postoji li. Postojala je, a njen zadnji predsjednik prema naših informacijama, bio je Nedjeljko Babić iz Klanjca. I mljekarske udruge u drugim dijelovima Hrvatske miruju. Aktivna je tek Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život koja u svom priopćenju upozorava da su najveće mljekarske udruge snizili otkupne cijene mlijeka od 8 do 10 posto, dok je u zadnjih pola godine otkupna cijena snižena ukupno 20 posto.

Europska unija je prije više od dvije godine ozakonila mliječni paket kojim se države članice obvezuju da u sektoru mlijeka i mliječnih prerađevina olakšaju stvaranje proizvođačkih organizacija. Time se omogućuje malim i srednjim proizvođačima da ravnopravnije pregovaraju s velikim otkupljivačima o cijenama. U Udruzi Život kažu kako Ministarstvo poljoprivrede ne samo da nije pomoglo već je uvelike odmoglo u stvaranju proizvođačkih organizacija u obvezatnoj primjeni mliječnog paketa i ističu da uvidom u ugovore koje proizvođači moraju sklopiti s Dukatom svjedoče da se proizvođači nalaze u gotovo feudalnom odnosu ovisnosti o otkupljivaču.

Ne odnosi se to samo na Dukat već i na druge velike otkupljivače koji diktiraju stvari. - Čest je slučaj da otkupljivači izrabljuju zastrašujuću nelikvidnost hrvatskog sela na druge načine pa im npr. nudi kreditiranje repromaterijala po cijenama i uvjetima koji su u konačnici 10 do 15 posto skuplji od onih koje bi obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogla ostvariti preko svoje proizvođačke organizacije. Tržišna dominacija velikih otkupljivača koristi se u krajnjoj liniji da se hrvatskom selu nametne kooperantski model upravo onoga tipa koji je vladao u komunističko doba. Cilj je dovesti seljaka u položaj u kojem mu je namijenjena uloga unajmljene radne snage u proizvodnji nečega i njegova se uloga svodi na čovjeka unamljenog da životinje timari i muze – ističe Kovač u svom dopisu koji su poslali predsjednici, premijeru, ministru poljoprivrede, zaključivši kako nigdje u Zapadnoj Europi nije tako velik nerazmjer između tržišne moći otkupljivača i proizvođača kao u Hrvatskoj te da je tim važnije da se Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede vrlo brzo i energično, za početak, angažiraju u obvezatnoj provedbi europske uredbe o mliječnom paketu.

Predstavnici proizvođačkih organizacija i udruga proizvođača mlijeka sjeli su za stol s novim ministrom poljoprivrede Davorom Romićem. Ministru su poručili kako su opterećeni posljedicama ukidanja kvota mlijeka, gubitkom kineskog tržišta i obustavom trgovinskih odnosa s Ruskom Federacijom. Kažu kako je posljedica tih poremećaja na globalnom tržištu dovela do hiperprodukcije mlijeka na unutarnjem tržištu, što je rezultiralo drastičnim smanjenjem otkupnih cijena sirovog mlijeka koja nije dovoljna mljekarima za pokrivanje troškova proizvodnje. Sve će to, pojadali su se ministru, smanjiti broj obiteljskih gospodarstava, uzgojnih i proizvodnih životinja te količine mlijeka proizvedene u domaćim štalama.

Krapinsko - zagorska županija iako je pretežito poljoprivredni kraj, već duži period bilježi pad stočnog fonda. Ljudi odustaju od poljoprivrede, a oni veći uzgajivači mlijeko prodaju domaćoj mljekari Mini mljekari Veronika u Desiniću, jedinoj u Krapinsko – zagorskoj županiji. U Zagorju su tako rijetki oni koji svoje mlijeko daju velikih proizvođačima poput Vindije ili Dukata. To se količina drastično smanjilo prije nekoliko godina i to ukidanjem malih otkupnih stanica koje su 'pokopale' male uzgajivače i proizvođače. Naime, prije desetak i više godina svako je naselje imalo otkupnu stanicu na kojoj su mali poljoprivrednici prodavali mlijeko, a nekim skromnim obiteljima to je bio jedini izvor zarade. Danas takve otkupne stanice više ne postoje, a daljnje srozavanje otkupne cijene ugrozit će i one, koji sada jedva opstaju. Realna cijena trebala bi biti oko 40 centi, odnosno 3, 20 kuna, kažu nam mljekari.