Prethodni članak
Sljedeći članak

''Zagorci najdebši!? Nema šanse, debši od nas su Slavonci!

ZVONO ZA UZBUNU Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije četvrta smo debela nacija na svijetu, a najveći broj pretilih u Hrvatskoj živi u Zagorju.


Po debljini Hrvati se svrstavaju među najdeblje u Europi. Podatak je to kojim se ne volimo hvaliti. Istraživanja pokazuju da prosječan Hrvat ima opseg struka 103, 6 centimetara, a prosječna Hrvatica 91, 37 centimetara (već 80 centimetara nije dobro za zdravlje).

Da napomenemo, gornja granica opsega struka kod žena iznosi 88 centimetara, a kod muškaraca 94 centimetara. U Hrvatskoj su pak najdeblji Zagorci (76,2 %), a tek onda slijede Slavonci, među kojima višak kilograma više muči žene. U Dalmaciji su najmanje debeli, a u Primorskoj - goranskoj županiji srednje debeli..

Volimo fino papati

Što je razlog tome da su Zagorci najdeblji u Hrvatskoj? Ako bi krivnju svalili na hranu (čvarke, špek, kobase, štrukle….) opet u tome u većem omjeru prednjači Slavonci, no čini se da i Zagorci vole fino i puno 'papati' kada su nas svrstali na vrh ljestvice.

- Debljina je faktor rizika za razvoj koronarnih bolesti, visokog tlaka, šećerne bolesti i celebralno-vaskularnih bolesti. Skoro svaki debeli čovjek ima povišeni krvni tlak. Recimo kada 150 kilograma težak muškarac smanji težinu za 10 kilograma, automatski mu se 5, 10 ml smanji tlak i to bez terapije - rekao je dr. Stjepan Rogan, voditelj Odjela za internu medicinu u Općoj bolnici Zabok. Kada je kila previše dolazi do opterećenja kralježnice i zglobova.

Jesti manje i kretati se više

- Posebno je to izraženo kod pretile djece kod kojih kasnije dolazi do oštećenja kukova i kralježnice. Na internom i kardiovaskularnom odjelu OB Zabok 80% pacijenata je pretilo, a na gastroenterološkom oko 60%. Prosječni višak je oko 20-ak kilograma - upozorava dr. Rogan.  Dodao je i kako u razvoju debljine 1 % imaju geni, dok su ostali faktori isključivo nekvalitetna i obilna prehrana, slaba pokretljivost, bez fizičke aktivnosti.

- Manje jesti, jesti više manjih obroka dnevno i više fizičke aktivnosti - kratak je savjet kojeg nam je uputio dr. Rogan. Nutricionisti se slažu da nijedna namirnica nije i ne smije biti ne zdrava sve dok je dio uravnotežene i raznolike prehrane.

Dakle, ništa nije zabranjeno ako se jede u malim količinama i ne svakodnevno. Kretanje i fizička aktivnost također su važan faktor, a dokazano je kako samo 15 minuta fizičke aktivnosti dnevno može uvelike pripomoći u održavanju tjelesne težine i očuvanju zdravlja.

Još članaka iz "Zagorski list"

Facebook