Foto: Ilustracija/Pixsell

Superinfekcija gljivicom Candidom auris otpornom na lijekove stigla je i do Hrvatske. U splitskom KBC-u je u kolovozu zabilježen prvi slučaj zaraze kod dva pacijenta koja su i dalje u bolnici na liječenju.  

Iz KBC-a su naglasili da su proveli sve terapijske i epidemiološke mjere te da se pacijenti liječe po pravilima struke.

Splitski slučaj je ujedno i jedini prijavljeni slučaj infekcije ovom gljivicom u Hrvatskoj. No, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) očekuju da će se stanje i kod nas promijeniti u narednim godinama.

"Uvijek postoji potencijalna opasnost da postojeći patogen, koji je dokazan u svijetu i broj prijavljenih slučajeva raste svake godine, bude detektiran i u hrvatskim zdravstvenim ustanovama. Važno je da bolničko osoblje bude svjesno mogućnosti infekcije kod rizičnih skupina pacijenata i vodi računa o općim i specifičnim mjerama prevencije, suzbijanja i kontrole bolničkih infekcija", poručuju iz HZJZ-a za Novi list.

Gljivica Candida auris, koja predstavlja ozbiljnu prijetnju za pacijente i zdravstvene ustanove, zadnjih se godina širi europskim bolnicama. U 2023. zabilježeno je 1.346 slučajeva u 18 zemalja. No, ECDC vjeruje da je stvarni broj infekcija veći od prijavljenog. 

Candida auris prvi je put otkrivena u Japanu 2009. otkuda se proširila u desetke zemalja svijeta. Ova gljivica je opasna i izaziva zabrinutost u zdravstvenim ustanovama jer se infekcija lako širi, otporna je na terapiju lijekovima i teško ju je liječiti. Više od 1 od 3 bolesnika s invazivnom infekcijom Candidom auris umre, prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Teško ju je  kontrolirati jer se zadržava na površini i medicinskoj opremi.

Gljivica je to koja se uglavnom širi u bolničkom sustavu i uzrokuje ozbiljne infekcije kod imunokompromitiranih bolesnika, a može dovesti i do po život opasnih stanja koja utječu na krvotok, dišni i središnji živčani sustav, unutarnje organe i kožu. Prosječno zdrave osobe ne bi trebale biti ugrožene. 

Često se javlja kao infekcija krvotoka ili infekcija rane, ili čak infekcija uha. Također se može pronaći u urinu ili respiratornim uzorcima, ali je njezino značenje tamo nejasno. Zaražena osoba može imati groznicu i zimicu koji se ne poboljšavaju nakon uobičajenog tijeka antibiotske terapije.

Candida auris može se širiti s jednog pacijenta na drugog, često preko kontaminiranih površina i opreme. Može preživjeti u okolišu dugo vremena i izdržati neke uobičajeno korištene dezinficijense.

"Kandide su kvasci koji žive na našoj koži u malim količinama. Kad se pije puno antibiotika, onda se 'potamane' bakterije po našem tijelu, tzv. mikrobiota, a kandide dobiju prostor jer na njih antibiotici ne djeluju. Do sada je to uglavnom bila Candida albicans, međutim, unazad nekoliko godina pojavila se Candida auris kojoj je nezgodna osobina da je rezistentna na antifungike, istaknula je prof.dr. Arjana Tambić Andrašević, pročelnica Zavoda za kliničku mikrobiologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) stavila je Candidu auris u kritičnu prioritetnu skupinu na svom popisu gljivičnih prioritetnih patogena.

Hrvatska ima pravilnik i smjernice za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija te nacionalne i europske protokole i smjernice kojima se regulira nadzor već prisutnih bolničkih infekcija. 

Prema dosadašnjem iskustvu na području kontrole i prevencije bolničkih infekcija, kažu, može se sastaviti specificirani Protokol o postupanju zdravstvenih ustanova i djelatnika kod sumnje na infekciju C. auris, no tog protokola Hrvatska još nema.