Osobama koje su dugotrajno na burzi, ne preostaje ništa drugo nego prekvalifikacija za neko drugo deficitarno zanimanja. Posljednjih se godina tako sve više ljudi prekvalificiralo. Većinom za zanimanja za kojima je trenutno potražnja. Lako je kad si mlad, no kada sustignu neke godine ljudi se sve teže odlučuju za prekvalifikaciju. Upravo je i najviše nezaposlenih osoba na Zavodu za zapošljavanje PU Krapina u dobi od 45 do 54 te iznad 55 godina. U 2017. u Zagorju je obrazovanje ili prekvalifikaciju završilo 58 osoba i to 32 za računalnog operatera, 10 za rukovatelja rovokopačem - utovarivačem, 7 za pekara i 9 za barmena. Od toga zaposlilo se 18 osoba ili 26% (većina obrazovanja započela je krajem godine). U 2018. godini obrazovanje je završilo 17 osoba (11 za barmena i 6 za pekara), zaposlene su 2 osobe, a većina osoba je u postupku dogovora za zaposlenje.

Šest nezaposlenih uspješno je završilo program prekvalifikacije za pekare

Prekvalifikacije u Zagorju

Prema riječima v.d. predstojnika HZZ-a Područnog ureda Krapina Gorana Vukmanića trenutno je 12 nezaposlenih osoba na obrazovanju/prekvalifikaciji za vozače motornog vozila, a u pripremi su i obrazovanja za rukovatelja viličarom, CNC poslužitelja i osposobljavanje za montere suhe gradnje. Kada gledamo statističke podatke upravo su najbrojnije na burzi osobe sa završenom srednjom školom za trogodišnja zanimanja, KV i VKV zanimanja, zatim slijede osobe sa završenom osnovnom školom i osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Najmanje je nezaposlenih osoba sa završenom gimnazijom, završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom, osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom te osoba bez škole i sa nezavršenom osnovnom školom. U 2016. godini programe obrazovanja završilo je 88 nezaposlenih osoba (15 za šivača, 10 za voditelja izrade EU projekata, 5 za računalnog operatera, 8 prekvalifikacija za vozače motornih vozila+C kategorija,4 za zavarivača TIG, 13 za zavarivača MIG-MAG,14 za CNC poslužitelja, 10 za CNC operatera i 9 za barmena) od čega su se zaposlile 72 osobe (82%).

Tražena su zanimanja za šivača

Dodjela uvjerenja

U prostorijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina prošlog tjedna održana je svečana dodjela uvjerenja kandidatima koji su uspješno završili program obrazovanja za poslove pekara u trajanju šest tjedana. U program osposobljavanja za pekara uključilo se ukupno 6 nezaposlenih osoba s evidencije Područnog ureda Krapina koje su prepoznale važnost prilagodbe tržištu rada. Obrazovanje koje je organizirao i financirao Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s obrazovnom ustanovom IVORA - škola informatike iz Varaždina, omogućilo je polaznicima stjecanje novih znanja, vještina te kompetencija koje će im pomoći u daljnjem osobnom i profesionalnom razvoju. Glavni cilj obrazovanja jest povećanje zapošljivosti osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a tržištu rada osigurati potrebnu kvalificiranu radnu snagu.

Plan obrazovanja

Dodajmo kako Hrvatski zavod za zapošljavanje krajem svake godine izrađuje Plan obrazovanja prema više pokazatelja i sukladno Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na razini lokalnih tržišta rada. Obrazovanje financira Hrvatski zavod za zapošljavanje kroz mjeru aktivne politike zapošljavanja „Obrazovanje nezaposlenih osoba“ s ciljem povećanja razine zapošljivosti nezaposlenih osoba te usklađivanja njihovih kvalifikacija s potrebama na lokalnom tržištu rada. Financijska sredstva za provedbu ove mjere osiguravaju se prema odobrenom planu obrazovanja, a samo obrazovanje provodi se u obrazovnim ustanovama s kojima regionalni/područni uredi HZZ-a imaju potpisane ugovore o obrazovanju na temelju prethodno obavljene javne nabave. Zavod snosi troškove obrazovanja, prijevoza i isplaćuje novčanu pomoć polaznicima za vrijeme obrazovanja.

Božidar Kučkovečki (56), Sv. Križ Začretje, vatrogasac:

Imam i kvalifikaciju za profesionalnog vozača, no sve su to kod nas slabo plaćeni poslovi, da sam mlađi, završio bih prekvalifikaciju i otišao raditi van. Dosta sam toga iskusio i znam svašta raditi, tako da bi ne bi bila problem nikakva prekvalifikacija.

Marina Šagud (32), Zabok, obrtnica u ugostiteljstvu:

Da nemam više posla u ovome što sad radim, prekvalificirala bih se. Morala bih razmisliti za što bi se isplatilo prekvalificirati, ali ne bi mi bio problem da moram ponovo ići u školu, za dodatne novce i bolji život.

Ranko Kušec (50), Zabok, dispečer u Elektri:

Da izgubim posao, išao bih na prekvalifikacije, za neko zanimanje u informatici. U prekvalifikacijama imam već iskustva, jer sam se već prekvalificirao za voćara, obzirom da imam doma voćnjak. Nisu prekvalifikacije niš teško, uz malo truda i volje.

Slađana Prekratić (40), Zabok, medicinska sestra:

Ozbiljno razmišljam o tome da se prekvalificiram, za cvjećarku. Bit će to velika promjena, ali više od 20 godina radim u struci i potrebna mi je promjena. Mislim da u tome imam budućnost, otvorila bih svoju cvjećarnu i proizvodnju cvijeća.

Jelena Horvatek (39), Krušljevo Selo, pedagog – sociolog:

Da ne mogu naći posao u svojoj struci, sigurno bih se prekvalificirala, i to za fotografa. Zanima me to i voljela bih se time baviti, vjerujem da bih mogla s time naći posla.

Antonija Nošak (22), Bedekovčina, prodavačica:

Da ne mogu naći posao u struci, prekvalificirala bih se. Voljela bih biti slastičarka, nadam se da bih u tome mogla naći posla. Mislim i da je dobro, bez obzira na to da li radim u svojoj struci, imati i dodatnu kvalifikaciju sa strane, to je samo bonus.