Zbog porasta cijena mesa mnogi se pitaju kakvo će si meso uopće moći priuštiti, odnosno kakve će ono biti kvalitete i hoće li moći pripremati i jesti raznoliko. Cijene mesa polako su počele rasti još početkom godine. Meso je za oko 30 posto poskupjelo već u prvoj polovici godine, a brojni su proizvođači junetine još sredinom godine upozoravali kako će zbog manjka stočne hrane junetina još poskupjeti. Iz Udruge Baby Beef tada su naglasili kako od 330 uzgajivača koliko okupljaju u Hrvatskoj imaju od 10 do 15 tisuća goveda manje nego lani, i to zbog nedostatka i većih cijena stočne hrane. Naglašavali su tada i da će biti sve manje svježeg mesa na domaćem tržištu te će ono biti dosta skuplje. Vidljiv je i porast cijena svinjetine, dok je mnoge zaprepastila cijena, primjerice, pilećeg filea koji se sada već kreće oko 95 kuna u trgovačkim centrima i purećeg filea koji je i iznad 100 kuna po kilogramu!

Neodrživi sustav

Stjepan Buhin – Fišter, koji je mesar u Oroslavju već 22 godine, kaže kako su cijene u mesnici porasle svemu, posebice junetini i teletini. – Zbog svojih stalnih mušterija nismo jako dizali cijene, no pad prometa se osjeti, a sve zbog cijena – rekao je oroslavski mesar. Uzrok poskupljenju su, kaže, poskupljenja energenata, struje, vode, goriva, umjetnog gnojiva, a i svega ostalog. No, smatra, kako država baš i nije pronašla dobar način da pomogne, ograničivši cijene određenih proizvoda u potrošačkoj košarici, pa samim time i mesa. – Veliki trgovački centri, koji robu dobivaju izvana po jako niskim cijenama, mogu dati po 25 kuna i još uvijek imaju zaradu. A mi koji uzimamo samo domaću robu, na domaćem tržištu, koja nas košta puno više od 25 kuna bez marže… Nemoguće je prodavati po 25 kuna, to je neodrživo. Svinjska polovica nas košta po 23 kune kilogram. Kad maknete glavu, špek, to je već preko 30 kuna po kilogramu, pa kako onda da ga prodajemo po 25? – ogorčen je mesar. Trenutno u ovoj mesnici u Oroslavju, primjerice, kare možete kupiti po 44 kune, laks kare po 55 kuna, file (lungić) po 70, a porasle su, kaže mesar, i cijene jegera i češnjovki, ali i čvaraka koji su 130 kuna po kilogramu. Teletina leđa su 65 kuna, rebra i koljenica po 55 kuna, a kare po 85 kuna. Junetina but također 85 kuna, lopatica 80 kuna, 65 kuna je ramstek. – Miješano mljeveno meso, pa to je nemoguće prodati po tako niskoj cijeni, ako stavljate junetinu. Nažalost, sve te mjere koje je uvela država mali mesari i poduzetnici će morati dati iz vlastitog džepa, jer mi tu zarade nemamo. A kako sve sada stoji, za sada povratka nema, dok se ekonomija ne stabilizira. A sve ide gore, struja voda, a kupaca sve manje. Mi mali se borimo da opstanemo, a vidjet ćemo kaj bude u budućnosti – zaključio je mesar.

Smanjivanje uzgoja

Obzirom da je u mesnicama junetina poskupjela oko 40 posto i nekako se na njoj poskupljenje najviše osjeti, upitali smo proizvođača koliko se to poskupljenje vidi ha njihovom računu. Na OPG – u Blanke Stipčić Berić u Kraljevcu na Sutli kažu kako trenutno imaju oko 100 grla. Hranu za stoku proizvode sami, inače uzgoj ne bi bio isplativ. Porasle su, kažu, cijene repromaterijala, goriva i svega za sjetvu i uzgoj hrane za stoku, ali i ulazne cijene teladi. – Ove godine manji su prinosi hrane za životinje, tako da ćemo morati smanjiti uzgoj. Ako nemamo svoju hranu, ne isplati se. Pedeset posto su poskupjeli telići i jednostavno se pitamo gdje je isplativost? Trudimo se pronaći načine da nam te ulazne cijene teladi budu manje, pa smo sada kupili manje teliće, koji još samostalno ne jedu, pa ih moramo hraniti na dudu. Umjesto onih većih koji jedu samostalno, ali bi nas puno više koštali. Moramo i paziti iz kojeg inozemnog tržišta kupujemo, jer se znaju desiti veliki gubici, i do 30 posto – kaže Stipčić Berić. Nedavno su junice prodali za Italiju, bikove na domaće tržište. - Po 21 kunu za kilogram žive vage. Bikove po 22 kune. Junetina, teletina jest poskupjela u mesnicama, no za proizvođače se to ne vidi. Kupci su ti koji nama delegiraju cijenu. Kažu nam samo 'cijena je pala, sad je takva cijena na tržištu. Želite li prodati ili ne?' Mi tu zapravo ne možemo ništa. A najčešće vrhnje ubiru oni koji prodaju krajnjem kupcu, a najmanje dobiju oni koji uzgajaju – rekla je Stipčić Berić. Kaže i kako je poljoprivrednik prepušten sam sebi, i isplativost, ali i opstanak njegovog posla ovisi o tome koliko je poduzetan. – Osim što je poljoprivrednik, trebao bi biti i poduzetnik i menadžer. A država je u svemu tome samo nepristrani promatrač, bez plana i financijske pomoći za poljoprivrednike, a očito i bez zabrinutosti za domaću proizvodnju hrane. Zbog toga će mnogi mali uzgajivači i proizvođači smanjivati uzgoj ili odustajati – zaključila je.

'Cijene filea po trgovinama napuhnute'

Svinjski vrat s kostima, svinjska lopatica, mljeveno meso i cijelo pile jedni su od devet proizvoda za koje je hrvatska Vlada ograničila cijenu. Dok su prije cijelo pile prodavali po 27 – 28 kuna po kilogramu, sada je cijena ograničena na 24.99. – I mi smo morali prilagoditi cijene piletine, koje su polako rasle tijekom godine, obzirom na rast sirovina, odnosno stočne hrane. Primjerice, lani na jesen cijena kukuruza je bila 1,50 kuna, a sada je oko 2,50 kune. To je za oko 80 posto, a naše cijene su išle gore 30 – 40 posto. A to je samo ishrana, a struja? Za plin još nismo dobili nove ugovore, čekamo. Limitirali su cijene koje trgovci mogu staviti, a nisu limitirali cijenu struje za poduzetnike. Ovako se nikako nećemo moći pokrivati, a kamoli da bi bilo zarade – kaže Josip iz Peradarstva Obrubić iz Dubravice, a koji klaonicu i pogon za obradu i preradu, kao i trgovinu, imaju u Oroslavju. Godišnje proizvedu oko 250 tisuća tona piletine. Dok je cijena pilećeg filea u trgovačkim lancima dosegla i 95 kuna po kilogramu, a purećeg i više od 100 kuna, u trgovini Peradarstva Obrubić file je 72,90, a pileća prsa 53,90. Vrat, želuci i jetrica prodaju se po 27 – 30 kuna po kilogramu, batak i zabatak po 35,90, krilca po 33,90. Cijene su ipak niže nego po trgovačkim centrima, obzirom da se radi o trgovini direktnog proizvođača. Zbog toga, kaže Josip, nisu osjetili pad prometa u svojim trgovinama. – Po trgovinama su cijene filea napuhnute. Mnogi su uvozili pileći i pureći file iz Mađarske, no kad su Mađari zabranili izvoz, digle su se cijene u trgovinama. Također, isto zbog toga, i mi smo dobili nove kupce, uglavnom ugostitelje, restorane, koji nisu imali drugog izbora nego kupovati ipak na domaćem tržištu, naše. Neki od njih su ostali naši kupci, a neki su se ponovo vratili mađarskom tržištu – kaže Obrubić. Zaključio je i kako daljnji rast cijena ovisi o daljnjim poskupljenjima sirovina i energenata. – Ne vidim tome kraja, jer je već i otkupna cijena žitarica porasla, a kakva će onda biti prodajna. Mislim da će cijena mesu rasti još tijekom zime i na proljeće, a vjerojatno će trgovci morati dizati cijene drugim proizvodima da bi nadoknadili gubitke na cijenama ovih ograničenih proizvoda. Vlada je donijela mjere, ali na čiji teret? Na teret poduzetnika, ali i svih drugih koji budu to na kraju ionako platili. Nema tu logike nikakve – zaključio je.

Potražnja za odojcima pala

Svinjogojstvo je najviše pogođeno trenutačnom situacijom. Cijene repromaterijala, hrane i svega otišle su gore, a cijene svinja i svinjetine neznatno. Umjesto velikih svinjogojaca, pričali smo s malima, koji uzgajaju odojke. Ljubica Žukina iz Tugonice na svom OPG – u trenutačno ima 50 komada odojaka pasmine landras i 100 komada crne slavonske svinje. Hranu za životinje uzgajaju sami. Iako je kukuruz ove godine podbacio, bit će dovoljno za prehranu životinja. – Nismo nešto previše dizali cijene odojaka. Dosad su u prosjeku odojci bili 500 kuna, sada su oko 550 – 600, zavisi o kilaži. Ne možemo puno dizati, jer nećemo prodati, što je već i sad teško. Znate, nema više potražnje toliko. Nekad smo znali samo u vrijeme berbi prodati po 30 odojaka, ove godine prodali smo 10. Sve je manje ljudi na berbama, pa je i sve manje zainteresiranih da kupe odojka za tu namjenu. A i ljudi nemaju novaca – rekla nam je Ljubica.

Sve manju potražnju za odojcima ove godine je primijetio i Željko Vuković iz Krušljevog Sela, koji se intenzivnijim uzgojem bavi posljednjih 20 godina. – Imam ih još 30 za prodati, mislim da bum ih moral pokloniti! Sad za berbu nisam prodal niti jednoga! Nitko nije zval, pital. Ljudi nemaju novaca. Kupe jeftinije u nekom trgovačkom lancu, iako upitne kvalitete – kaže Vuković. Pojasnio je kako unatoč tome što je sve poskupilo, počevši od umjetnog gnojiva, struje, repromaterijala za sadnji žitarica, goriva, cijenu nije previše dizao, jer ionako nema kome prodati. – Sve je prešlo gore, a kad bi proizvođač htel dići cijenu svog proizvoda, onda ne može – jer nema kome prodati. Nikad nije bilo tak loše. Nema više smisla ništa uopće delati u Hrvatskoj i ovo je zadnja godina da se bavim uzgojem odojaka – zaključio je ovaj zagorski OPG – ovac.