Večeras je u hotelu Well u Termama Tuhelj, uz nazočnost brojni istaknutih osoba iz javnog, političkog i kulturnog života Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, održana svečana promocija Enciklopedije Hrvatskoga zagorja, u nakladi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije. Promociji su prisustvovali predsjednica županijske skupštine KZŽ Vlasta Hubicki, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić, nekadašnji predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić, župan Varaždinske županije Predrag Štromar, saborski zastupnici Siniša HajdašDončić i Marija Puh, pomoćnik ministrice kulture Blaž Žilić, čelnici jedinica lokalne samouprave s područja KZŽ te mnogi drugi nekadašnji i sadašnji obnašatelji visokih dužnosti iz Zagorja.

Riječ je o prvoj enciklopediji o Hrvatskom zagorju ikad objavljenoj, koja je obuhvatila čak 1947 natuknica na približno 1000 stranica, što odgovara obujmu nekoliko opsežnih monografskih izdanja, i to različite tematike. Raspon obrađenih pojmova tematski se kreće od geologije i arheologije, obuhvaća prirodoslovna obilježja regije, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu te seže sve do sporta i zabave. Također, obuhvaća i informacije o svim bivšim i sadašnjim, povijesnim i živućim osobama koje su se ili rodile, ili živjele i radile na području Hrvatskoj zagorja te su svojim djelovanjem, prema mišljenju autora, zaslužili mjesto u jednoj ovakvoj opsežnoj enciklopediji.

Na samoj Enciklopediji radilo je čak 130 autora, a zajedno s drugim zavodskim djelatnicima i fotografima u njenoj izradi sudjelovalo je više od 150 suradnika. No, kako je rekao zagorski književnik Božidar BrezinščakBagola, jedan od idejnih začetnika izdavanja ove Enciklopedije „zamisao o toj veličanstvenoj knjizi počela se kod zagorskih književnika i intelektualaca javljati uoči Hrvatskog proljeća, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, s pokretanjem časopisa Hrvatsko zagorje 1969. godine, koji je zbog političkih neprilika prestao izlaziti u prosincu 1971. godine.“

No, časopis je, kaže Bagola, ponovo oživio 1995. godine, a njegovo uredništvo je ubrzo došlo na ideju da se u budućnosti napravi upravo jedna ovakva enciklopedija.

- Uredništvo je u svakom broju, u rubrici pod naslovom „Županijsko obzorje“, nastojalo u obliku kratke monografije prikazati pojedini grad, općinu, ustanovu, udrugu ili značajnu manifestaciju, čime je zapravo utiralo put prema ideji o zagorskoj enciklopediji. Kad smo saznali da je Leksikografski zavod Miroslav Krleža u Zagrebu tiskao Istarsku enciklopediju, naša ideja pretvorila se u inicijativu za izdavanje Enciklopedije Hrvatskog zagorja. Ugovor o izdavanju i tiskanju potpisan je 25. veljače 2014. godine, što znači da je rad na tom velebnom projektu trajao svega tri godine. Na njegovu ostvarivanju radilo se zaista timski složno, dogovorno i odgovorno – rekao je Božidar Brezinščak Bagola, koji je bio i stručni voditelj projekta u ime Krapinsko – zagorske županije, koja je potaknula i financijski poduprla čitavi projekt.

Ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić istaknuo je kako je Hrvatsko zagorje nakon Istre druga regija u Hrvatskoj koja ima svoju enciklopediju: –Regije koje bi se po svojoj brojnosti i veličini mogle staviti ispred Zagorja, kao što su Dalmacija i Slavonija nemaju takvu enciklopediju. Mi smo se iznenadili koliko bogatstva ova regija ima. Mnogi ljudi iz Zavoda su radili na Enciklopediji, no bez pomoći muzealaca, povjesničara i pisaca ne bismo mogli napraviti ovakvo djelo. Napravili smo velebno djelo. Nikada nije napravljena jedna tako jaka sinteza enciklopedijskog tipa Hrvatskog zagorja. Dopustite mi da se poslužim tom slikom: „Zagorje više nije malo“ – rekao ravnatelj leksikografskog zavoda Antun Vujić.

Župan Željko Kolar također je vrlo ponosan na ovu Enciklopediju, za koju je rekao da će doći u svaku zagorsku školu i svaku zagorsku knjižnicu, dok će je građani moći kupiti preko Hrvatskog leksikografskog zavoda.

-S ponosom smo predstavili  prvu  enciklopediju u povijesti o Hrvatskom zagorju, koja je nastala na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije, koja je prepoznala važnost i potrebu izdavanja ovog sveobuhvatnog djela.Hrvatsko zagorje uvijek je bilo poseban i jedinstven kraj s jasno izraženim identitetom i jedan od najpostojanijih dijelova Hrvatske. Za razliku od nekih drugih hrvatskih regija, tijekom povijesti svojatanih i otuđivanih te politički odvojenih od matice zemlje, Zagorje je bilo hrvatsko čak i u razdobljima kada je Hrvatska bila površinom najmanja ili najmanje vidljiva na političkome zemljovidu.Zagorje je srce kajkavskoga govornog područja, koje ima izrazito bogato nasljeđe, od kulturnog stvaralaštva i postignuća, umjetničke i spomeničke baštine, nakladništva i prosvjete, politike i gospodarstva, geologije i arheologije pa do sporta i zabave. Zagorje je dalo brojne osobe koje su ostavile neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti, na što smo izrazito ponosni – rekao je župan Kolar.

Spomenimo na kraju i to da su u kulturno-umjetničkom dijelu programa svečanosti događanja uvjerljivim nastupima doprinijeli naši istaknuti umjetnici Josipa Lončar, Marija Borić i Adam Končić. 

-------

Sve od 'Adamčeka' do 'žvepla'

Enciklopedija sadrži 1947 natuknica od 'Adamček' do 'žveplo' u 80 000 redaka, a  najopsežnije je slovo K s 11 000 redaka. Prosječna veličina natuknice je više od 40 redaka. Na enciklopediji je radilo 130 autora tekstova odnosno zajedno s drugim zavodskim djelatnicima i fotografima više od 150 suradnika. Najopsežnije su natuknice o kajkavskoj književnosti koje sadrže 864 redaka, Hrvatskom zagorju sa 620 redaka te baroku s 393 redaka. Ostale dulje sintezne natuknice su novine, časopisi i ostala glasila; jezik; geološka građa; općine, gradovi, kotari i županije; Seljačka buna 1573. te dvorci. Najbrojniju vrstu natuknice čine biografski članci, koji obuhvaćaju 853 osobe i 102 obitelji, zatim natuknice o osobama koje su rođene i stvarale u Zagorju, poznati u svijetu, 'neočekivane' biografije te likovi iz mašte. Druga po brojnosti skupina natuknica su naselja, njih 230, k tome i 80 drugih zemljopisnih pojmova i 56 upravnih jedinica. U enciklopediji je zastupljeno i 70 tvornica i poduzeća, 70 ustanova poput knjižnica, učilišta i radiopostaja, 40 manifestacija i 30 tiskovina. Svako uredništvo ima natuknice za koje je posebno vezano, na koje je potrošeno mnogo vremena ili je na njih posebno ponosno, primjerice: Dominik Bancalari, Ana Bešenić, automobilizam, Društvo Hrvatskih Zagoraca, gorice, Lijepa naša domovino, lovstvo, Geza Matačić, monografije, zagorska kuhinja, zagorski cug; natuknice najpopularnijih popevki poput Suza za zagorske brege, Popevkesemslagal... U knjizi se može naći ukupno 1966 ilustracija različitih žanrova i dimenzija, 86 zemljovida koji sadrže sve općine i gradove te tematske karte, reprodukcije starih karata, 97 tlocrta, 245 portreta i 144 naslovnice. Ukratko rečeno, ova je enciklopedija dosad najdetaljnije ilustrirano zavodsko izdanje.