Za umirovljenike u Hrvatskoj od utorka, 1. srpnja, stižu brojne promjene, nakon što je Hrvatski sabor u petak, 27. lipnja usvojio novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Naime, novim zakonom Vlada planira podizanje iznosa prosječne mirovine, novu formulu za usklađivanje mirovina, kao i trajni godišnji dodatak na mirovinu, piše Zagreb.info.

Konkretno, Vlada planira podići prosječnu mirovinu s trenutačnih 645 eura na najmanje 800 eura do kraja mandata. Velika novost za umirovljenike je i trajni godišnji dodatak koji se naziva i 13. mirovina, a koja će se sukladno novom zakonu isplaćivati svake godine. Iznos tog dodatna određivat će se u listopadu, pri čemu će biti vezan uz godine mirovinskog staža.

Nadalje, prema novom zakonu, formula za usklađivanje mirovina mijenja se u korist povoljnijeg faktora, odnosno omjer ide 85 prema 15, a to bi trebalo jamčiti brži rast mirovina. Sukladno novom zakonu, umirovljenici će moći raditi puno radno vrijeme uz zadržavanje 50 posto mirovine, dok će obrtnici moći primati pola mirovine s navršenih 65 godina bez prekida rada.

Korisnici invalidskih mirovina također će osjetiti olakšice te će oni moći raditi do tri i pol sata dnevno, a time se njihova prava usklađuju s pravima hrvatskih branitelja umirovljenih prema posebnim propisima. Novim zakonom olakšice se uvode i za majke, odnosno njima će se za svako rođeno ili posvojeno dijete priznavati 12 mjeseci staža umjesto dosadašnjih šest, a to znači okvirno oko tri posto veću mirovinu po djetetu.

Promjene se tiču i prijevremenog umirovljenja, odnosno od 1. siječnja 2026. godine ukida se penalizacija za one koji s navršenih 70 godina žele u mirovinu, a to bi u prosjeku trebalo povećati primanja za oko 60 eura. Specifične skupine osiguranika poput roditelja njegovatelja, udomitelja i osoba koje pomažu hrvatskim ratnim invalidima novim se zakonom omogućuje ostvarivanje pola mirovine sa 65 godina, uz zadržavanje statusa.

Zaključno, najniže mirovine trebale bi porasti za oko tri posto, a invalidske bi mirovine mogle biti uvećane za prosječno 75 eura. Također, od 1. srpnja se dodatak za dulji rad vezuje isključivo uz starosnu dob, a ne uz duljinu radnog staža. Prihvaćen je i amandman Vlade kojim se tradicionalnim i srodničkim udomiteljima s više od deset godina staža priznaje dodatnih 12 mjeseci mirovinskog staža pri odlasku u mirovinu.

Nova ograničenja za podizanje kredita

Također, od 1. srpnja na snagu stupa odluka o kriterijima kreditiranja potrošača koja će se primjenjivati na kredite ugovorene od tog datuma nadalje. Podsjetimo, Hrvatska narodna banka uvela je nove mjere kako bi očuvala stabilnost financijskog sustava, ograničavajući uvjete pod kojima građani mogu dobiti kredit.

Radi se o ograničenjima koja uključuju najviši dopušteni udio mjesečne otplate duga u dohotku potrošača, odnosno 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite. Također, iznos kredita osiguranog nekretninom ne smije prelaziti 90 posto vrijednosti te nekretnine. Rok otplate stambenih i nestambenih kredita osiguranih nekretninom ograničen je na 30 godina, dok se ostali nestambeni krediti mogu odobravati na najviše 10 godina.

Ipak, bankama je dopuštena određena fleksibilnost, odnosno do 20 posto stambenih i 10 posto nestambenih kredita koji se po tromjesečju smiju odobriti izvan propisanih granica, kao i do 20 posto kredita mimo ograničenja vezanih uz vrijednost nekretnine. Radi se o iznimkama koje se prvenstveno trebaju odnositi na kredite za rješavanje stambenog pitanja građana.