Foto: ilustracija pexels/zagorje.com

U posljednje vrijeme, svjedoci smo sve više slučajeva zanemarivanja i zlostavljanja pasa u Hrvatskoj, priča koje izazivaju tugu i nevjericu da je u današnje vrijeme takvo nešto uopće moguće. Radi se o nanošenju ozljeda, izlaganju ekstremnim temperaturama, korištenju pasa u borbama, teškom zanemarivanju, držanju pasa bez odgovarajuće veterinarske skrbi, hrane, vode ili u nehigijenskim uvjetima, kao i držanju isključivo na lancu, nelegalnom uzgoju i prodaji.

Odgovor Državnog inspektorata

Kako kažu u Državnom inspektoratu, Veterinarska kontinuirano provodi inspekcijske nadzore na području cijele Republike Hrvatske i to redovito prema godišnjim planovima te izvanredno na temelju prijava građana, udruga i drugih institucija. Nadzori obuhvaćaju područje zaštite životinja i zdravlja životinja. U slučaju utvrđenih nepravilnosti inspektori poduzimaju zakonom propisane mjere – izdavanje rješenja s rokom za otklanjanje nedostataka, izricanje novčanih kazni, podnošenje optužnih prijedloga te, kada je potrebno, privremeno oduzimanje životinja i njihov smještaj u sklonište. 

-Tijekom 2025. godina veterinarska inspekcija provela je 1.618 nadzora; izdala je 455 rješenja; podignuto je 158 optužnih prijedloga; podneseno devet (9) kaznenih prijava; izrečeno 242 prekršajna naloga i 26 kazni na mjestu počinjenja prekršaja. Do 30. svibnja ove godine provedeno je 662 nadzora; izdano189 rješenja; podignuto 57 optužnih prijedloga; podneseno pet (5) kaznenih prijava; izrečeno 120 prekršajnih naloga i četiri (4) kazne na mjestu počinjenja prekršaja. Najčešće utvrđene nesukladnosti odnosile su se na zanemarivanje kućnih ljubimaca te neregistrirano obavljanje djelatnosti uzgoja kućnih ljubimaca – odgovoreno nam je iz Državnog inspektorata. Posebno nas je zanimalo kakvo je stanje bilo u Krapinsko – zagorskoj županiji po tom pitanju tijekom prošle i prve pllovice ove godine.

 - U Krapinsko‑zagorskoj županiji je u 2025. godini zaprimljeno 65, a u 2026. godini 32 prijave građana vezane uz zanemarivanje i zlostavljanje kućnih ljubimaca. U slučajevima u kojima su utvrđene nepravilnosti pokrenuti su upravni i prekršajni postupci. Najčešće prijave odnosile su se na smještaj i ishranu kućnih ljubimaca, postupanje s opasnim psima te nezakonitu prodaju i oglašavanje životinja. Značajan dio prijava odnosi se na pitanja koja su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave – uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, zabranu držanja pasa stalno vezanih, zabranu kretanja na način kojim se ugrožava sigurnost ljudi i životinja te postupanje s napuštenim ili izgubljenim životinjama. Takve prijave prosljeđuju se nadležnim jedinicama lokalne samouprave – kažu u Državnom inspektoratu.

Što kaže policija

Na području Policijske uprave krapinsko-zagorske tijekom 2025. godine zabilježeno je pet kaznenih djela „Ubijanje ili mučenje životinja“ (članak 205. Kaznenog zakona), i to na području općina Marija Bistrica, Budinščina, grada Oroslavja, grada Krapine i Gornje Stubice, saznajemo u PU krapinsko – zagorskoj. -Radi se o događajima držanja nekoliko ne vodeći adekvatnu brigu o njima, usmrćena dva psa vatrenim oružjem, ranjavanje dva psa vatrenim oružjem, vatrenim oružjem ozlijeđena mačka te varenim oružjem usmrćena mačka – kažu u PU. Što se ove godine tiče, tijekom prvog polugodišta zabilježena su tri kaznena djela „Ubijanje ili mučenje životinja“, i to na području općine Stubičke Toplice, Kraljevec na Sutli i  Bedekovčina. - Radi se o događajima držanja nekoliko pasa ne vodeći adekvatnu brigu o njima, ranjavanje psa vatrenim oružjem i fizičko kažnjavanje psa – odgovoreno je iz PU krapinsko – zagorske.

Težak slučaj u Zagorju

A je li u Zagorju bilo baš ekstremnih slučajeva zlostavljanja i izazivanja patnje kod životinja, posebno pasa, pitali smo i kod onih koji imaju i najviše iskustva i saznanja o stanju na terenu, u Skloništu za napuštene životinje Luč Zagorja.  Dr. vet. med. Neven Hopek, odgovorna osoba ispred Veterinarske stanice ZAG – VETA, ističe da možda slučajeva zlostavljanja pasa nema više nego prije, nego češće dolaze u javnost, a njima s eponajprije ztebaju baviti odgovorne institucije. Voditeljica Skloništa, Mirjana Zajec, potvrdila da je da takvih slučajeva, na žalost, ima i u Zagorju. - Ove godine smo imali jednu težu situaciju zanemarivanja i mučenja životinja. Psima je bila uskraćena hrana, voda, slobodan prostor, veterinarska skrb. Iz jednog dvorišta nam je došlo sedam životinja. Zamislite odraslog psa koji je veličine retrivera, a teži samo 14 kg – opisuje razmjere izgladnjelosti psa. Dodaje da je jedna životinja bila pothlađena i nisu je uspjeli spasiti.

– A najgore je što se za taj slučaj znalo, koliko smo imali prilike čuti na terenu, duže vrijeme, prijave prema lokalnoj samoupravi navodno su trajale još od prošle godine. Životinje nisu bile mikročipirane, pa se samim time smatraju napuštenim i nadležnost pada na lokalnu samoupravu, bez obzira što je osoba u čijem je vlasništvu bilo to dvorište i kuća, izjasnilo kao vlasnik životinja. Poduzeli smo sve moguće da ih u najkraćem roku maknemo iz jada gdje su se patile. Kada smo došli po njih, bio je tu i komunalni redar, policija, vatrogasci.  Jedan pas je uginuo, jednu smo kujicu uspjeli udomiti, ostali su još kod nas. Situacija je bila takva da smo mislili da se kod tri psa radi o štencima, starosti pet mjeseci. Na kraju kod veterinarskog pregleda, doktor je shvatio da se o životinjama starosti dvije i pol godine. Vidjela sam svega i svačega kroz godine na terenu, ali ovo je bilo neopisivo  – dočarava tu užasnu situaciju Mirjana Zajec. Dodaje da ta tri psa još nisu spremna za udomljavanje jer su u strašno lošem stanju i s njima treba puno raditi – kaže Mirjana, dodajući da dolazi sve više prijava za zanemarivanje životinja, no naglašava da Sklonište nije nadlženo za postupanje niti u jednoj situaciji.

Prijave su ponekad i neutemeljene

-Mi možemo proslijediti dojavu na lokalnu samoupravu, na čijem je terenu prijavljen slučaj. Uz to, ljudi koji prijavljuju gotovo uvijek žele biti anonimni, pa moramo dojaviti komunalnom redarstvu općine, a ne daju nam ni osnovne podatke, slike, videa, ponekad niti točne adrese, imena vlasnika životinja – dodaju još jedan problem Hopek i Zajec.  Uz to, ponekad su prijave i neutemeljene, odnosno ovise o specifičnom poimanju prijavitelja uvjeta u kojem bi životinje morale boraviti. – Svaka je situacija slučaj za sebe, i ne odgovaraju svakoj životinji isti uvjeti – govore o komplksnosti ove problematike u Skloništu. 

Procedura

-Jako je bitno da ljudi znaju koja je procedura da bi životinja došla do nas. Znači, nije rješenje uzeti životinju i nama ostaviti tu na milost i nemilost pred vratima ili bacit preko ograde, što se zna dogoditi. Treba obavijestiti lokalnu samoupravu, čiji komunalni redar tada obavještava nas, akoimamo ugovor s tom JLS. I to u roku od tri dana od uočavanja životinje. Mi imamo određene kapacitete koji nisu neograničeni i stvara nam se najveći problem kada moramo premašiti kapacitete, jer kako ostaviti takvu životinju koja se pati? A uglavnom, kada se radi o tako ekstremnim slučajevima zlostavljanja i zanemarivanja, radi se o puno životinja u jednom dvorištu ili kući. Takvim životinjama treba jako dugo da se oporave, i fizički i psihički, da bi se uopće krenulo s nekom socijalizacijom. To traje mjesecima, da bi životinja onda uopće bila spremna na udomljavanje – ističe Hopek. Osvrće se i na brojne kritike kojima Sklonište zna biti nepravedno izloženo, baš kada netko primjeti takvu životinju, koja je došla izgladnjela ili ozlijeđena.

– Svejedno koliko životinja u nekom trenu imamo smještenih, svi imaju istu skrb i tretman, a djelatnici se strašno trude, ostaju duže i dolaze ranije da bi svima pružili adekvatnu skrb. Nema tu radnog vremena – kaže dr. Hopek.

Poboljšanje uvjeta u Skloništu

S obzirom na sve ekstremnije vremenske prilike i vruća ljeta, Sklonište se prilagođava novim potrebama svojih malih, ističemo, privremenih stanovnika. – Životinje imaju non – stop dostupnu svježu vodu, koja je u tom ljetnom periodu najbitnija. Osigurali smo im dodatnih hlad ceradama. Zasadit ćemo u jednom dijelu i šumicu s hladovinom, odnosno oaze hlada. Stiže klima za unutarnji dio, novi ventilacijski sustav, svaki je boks dobio bazen od 130 litara u koje je stalno voda za osvježenje, a postavit će se i prskalice iznad bokseva. U planu je i proširenje, ali ne kapaciteta, nego poboljšanja uvjeta i bolji komfor životinja. No ništa ne ide preko noći – kaže Neven Hopek. 

Kako pomoći

Pitamo kako im ljudi koji vole životinje mogu pomoći. – Neovisno o tome koliko životinja imamo, uvijek nam trebaju šetači pasa. Mi pse puštamo u ispuste da se istrče. No, šetnja je drugo, svaka je životinja željna ljudskog dodira, društva, i to je odlilna put socijalizaciji za buduće udomljavanje – kaže Mirjana. Sklonište jako pazi kako udomljava psa i slaže li se on s budućim vlasnikom.

– Psi su jako slični ljudima i imaju emocije. Stoga, bolje da je pas mjesec dana tu duže, da se socijalizira i kvalitetno udomi, nego da ih se samo rješavamo, a onda nam ih vrate za par tjedana. Tražimo im dom za stalno, do kraja njihovog života.  – kaže Mirjana, a dr. vet. med Hopek se nadovezuje. – Ovo je Sklonište. Ovo nije njihov dom, ovo je privremeno rješenje za pse da ih se zaštiti od ceste, od gladi i od nekontroliranog razmnožavanja, stanica do stalnog doma - ističe. Stoga, najveća poruka koja se može poslati ljubiteljima žviotinja iz Skloništa je: - Pomozite nam dobro udomiti psa – ističu. Udomljavanje ide prilično dobro, iako tijekom ljetnog perioda slabije, pošto ljudi putuju na godišnje odmore. A Zagorcima se mora priznati da ne ostavljaju pse zbog putovanja, odnosno nema trenda napuštanja pasa zbog godišnjih odmora.