Jedni od simbola Uskrsa su zečevi, pilići i janje, kao simboli novog života, buđenja prirode i početka proljeća, isto tako i jaja.

Stoga je bojanje pisanica tradicija oko koje se okuplja obitelj, najčešće oni najmlađi.

Sama riječ pisanica dolazi od raindijskog korijena peyk koji znači crtati, bojati, šarati, a u kršćanskim zemljama pisanice se tradicionalno oslikavaju uoči najvećeg kršćanskog blagdana – Uskrsa, kao simbol novoga života i Isusova uskrsnuća.

U prošlosti su se jaja bojala prirodnim bojama, a ta se tradicija i danas zadržala u mnogim kućanstvima, iako se mnogi rado poigraju raznoraznim modernim jednostavnim ili manje jednostavnim tehnikama.

Tradicija pisanica najviše je razvijena na istoku Europe, a u Hrvatskoj su osim simbola života predstavljale i tradicionalan poklon, pa su si tako zaljubljeni vrlo često poklanjali pisanice s ljubavnim motivima ili porukama, a one s čestitkama i vjerskim porukama poklanjale su se rođacima, susjedima i prijateljima.

Crvena boja na pisanicama predstavlja duhovnu budnost, djelotvornost, milosrđe, radost života i ljubavi, a bijela simbolizira čistoću, svjetlost, rođenje, djevičanstvo i radost. Žuta označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću, zlatna duhovnost i mudrost, crna vječnost, smrt, strah i neznanje, a plava istinu, nebo, dobro zdravlje i vjernost. Zelena boja predstavlja plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo, ružičasta uspjeh i zadovoljstvo. Smeđa boja simbolizira velikodušnost, žetvu i tlo, ljubičasta vjeru, povjerenje, strpljivost i post, a narančasta izdržljivost, snagu, ambicioznost.