Krvna grupa (A, B, AB ili 0) nije samo bitna za transfuzije; istraživanja ukazuju na njezinu povezanost s vjerojatnošću razvoja određenih zdravstvenih problema. Iako krvnu grupu ne možemo promijeniti, razumijevanje potencijalnih rizika može potaknuti ozbiljniji pristup preventivnim pregledima, zdravim navikama i ranom prepoznavanju simptoma. Slijedi pregled stanja koja se najčešće povezuju s pojedinim krvnim grupama u medicinskoj literaturi, piše Index.hr. 

Krvna grupa A:

Osobe s krvnom grupom A posjeduju specifične antigene na eritrocitima, što može utjecati na imunološke reakcije i probavne procese. U usporedbi s osobama krvne grupe 0, neke studije povezuju ih s nešto višim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Mogući razlozi su češće povišene razine LDL kolesterola ("lošeg" kolesterola) i viša razina određenih čimbenika zgrušavanja. Nedavna analiza također spominje blago povećanu vjerojatnost moždanog udara prije 60. godine života.

Što se tiče probave, krvna grupa A posebno je povezana s većom učestalošću raka želuca. Pretpostavlja se da je jedan od uzroka lakše vezivanje bakterije Helicobacter pylori – povezane s čirevima i kroničnim upalama želuca – za želučanu sluznicu kod osoba s ovom krvnom grupom. Neke studije navode i veći rizik od raka gušterače, pluća, dojke i debelog crijeva. Dodatno, osobe s krvnom grupom A mogu prirodno stvarati više kortizola, hormona stresa, što ih može činiti osjetljivijima na stresne situacije.

Krvna grupa B:

Istraživanja najčešće povezuju krvnu grupu B s metaboličkim i upalnim stanjima. Najizraženija je veza s dijabetesom tipa 2. Prema opsežnoj studiji objavljenoj u časopisu Diabetologia, osobe s krvnom grupom B imaju oko 21 posto veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s krvnom grupom 0. Precizan uzrok još nije potpuno razjašnjen, ali jedna od hipoteza je da antigen B može utjecati na crijevnu mikrobiotu i upalne procese koji pridonose inzulinskoj rezistenciji.

Slično kao kod krvne grupe A, literatura spominje i povišen rizik od raka gušterače. Također se navodi da je rizik od srčanih bolesti u prosjeku viši nego kod krvne grupe 0, iako obično nešto niži nego kod grupa A i AB. S druge strane, neka istraživanja sugeriraju da krvna grupa B može pružiti određenu prirodnu zaštitu od malarije, uz potencijalno veću osjetljivost na neke druge kronične infekcije.

Krvna grupa AB:

Krvna grupa AB je najrjeđa i objedinjuje karakteristike grupa A i B, što se odražava i na njezin profil rizika. Jedan od najzanimljivijih nalaza odnosi se na kognitivno zdravlje: istraživanje objavljeno u časopisu Neurology pokazalo je da osobe s krvnom grupom AB imaju značajno veći rizik od kognitivnih poteškoća i problema s pamćenjem u starijoj dobi, što može biti povezano s razvojem demencije.

Znanstvenici to često povezuju s višim razinama faktora zgrušavanja VIII – proteina ključnog za stvaranje ugrušaka. Upravo sklonost zgrušavanju krvnu grupu AB u mnogim analizama stavlja na vrh ljestvice rizika za kardiovaskularne bolesti. Prema podacima Američke udruge za srce, osobe s krvnom grupom AB imaju najveću vjerojatnost srčanog udara i venske tromboembolije, a rizik duboke venske tromboze može biti i više od 50 posto veći u odnosu na krvnu grupu 0. Kao i grupe A i B, i AB se povezuje s povećanim rizikom od raka želuca i gušterače.

Krvna grupa 0:

Krvna grupa 0 često se naziva "univerzalnom" u kontekstu darivanja krvi, a istraživanja često ističu i nekoliko zdravstvenih prednosti. U prosjeku, osobe s ovom krvnom grupom imaju najniži rizik od srčanog i moždanog udara te od stvaranja ugrušaka, što se objašnjava nižim razinama proteina koji potiču zgrušavanje. Neka istraživanja sugeriraju i manju učestalost određenih karcinoma, posebno raka gušterače i želuca.

Međutim, postoje i slabije točke. Zbog specifične interakcije s bakterijom H. pylori, osobe s krvnom grupom 0 mogu imati veći rizik od peptičkih ulkusa – čireva na želucu i dvanaesniku. Niže razine faktora zgrušavanja, koje pružaju zaštitu od tromboze, istovremeno znače i veću sklonost jačem krvarenju nakon ozljeda ili operativnih zahvata.

Neke studije također navode da žene s krvnom grupom 0 mogu imati nešto nižu rezervu jajnih stanica, što potencijalno može utjecati na plodnost. Također se spominje veća osjetljivost na neke virusne infekcije, primjerice norovirus koji uzrokuje intenzivne "želučane viroze".