Kad temperature zraka padnu ispod 5 stupnjeva Celzijevih, povećava se rizik od zatajenja srca, tvrdi francuska studija objavljena u časopisu Journal of the American College of Cardiology. Pad žive u termometrima prati povećan broj hospitalizacija zbog zatajenja srca, što zahtijeva više budnosti i učinkovite preventivne mjere. Naime, istraživači sa Sveučilišta Nancy analizirali su više od 4500 prijema na hitni odjel sveučilišne bolnice zbog akutnog zatajenja srca između 2010. i 2022. godine, piše Jutarnji list.

Minusi povećavaju hospitalizacije

Uspoređujući ove podatke s vremenskim obrascima, zaključak je jasan - temperatura je glavni čimbenik rizika. Čim temperatura u termometru padne ispod 5 stupnjeva Celzijevih, rizik od dekompenzacije (zatajenja) naglo raste, a svaki dodatni pad od 5 stupnjeva dovodi do povećanja prijema za otprilike 10 posto, bez obzira na ostale vremenske parametre. Drugim riječima, minusi od 10 do 15 stupnjeva, koliki se upravo bilježe u Hrvatskoj, mogli bi povećati hospitalizacije zbog srčanih zastoja za oko 30 posto!

Da hladnoća jako šteti srcu, čak i više nego visoke temperature, potvrđuje nam i prof. dr. Goran Krstačić, ravnatelj poznate zagrebačke kardiološke ustanove Srčana.

"Za one koji imaju rizik za zatajenje rada srca ili ishemijsku bolest, svaki dodatni čimbenik rizika, među njima i niska temperatura, pogoršat će situaciju. Naime, niske temperature zraka povećavaju probleme s cirkulacijom jer se krvne žile sužavaju, a to nerijetko može dovesti do hospitalizacije pacijenta zbog srčanog zastoja. Zato stalno upozoravamo građane da, kad su temperature ovako niske kao što je to trenutačno u Hrvatskoj, ne izlaze na hladnoću bez nužde. Ako baš moraju, neka stave kapu, prekriju lice šalom, stave rukavice i borave na otvorenom što kraće", naglašava prof. dr. Krstačić.

Hladno vrijeme povećava rizik

"Naravno, sezonalnost kardiovaskularnih bolesti poznata je već dugo, ali ovdje brojke potvrđuju taj rizik. Zimi promatramo otprilike stotinu tjednih posjeta hitnoj pomoći zbog zatajenja srca, u usporedbi s manje od 75 ljeti. Razlika je značajna”, napominje profesor Richard Isnard, kardiolog u bolnici Pitié-Salpêtrière (Pariz) i predsjednik znanstvenog vijeća Zaklade za srce i istraživanje. Studija također naglašava važnost trajanja izloženosti jer se rizik povećava s dolaskom hladnog vremena, dosežući vrhunac nakon tjedan dana.

"Hladnoća izaziva prilagodbe organizma, poput ubrzanog rada srca i povišenog krvnog tlaka, što dodatno opterećuje već krhki srčani mišić", objašnjava dr. Florian Zorès, kardiolog iz Strasbourga. Također potiče aritmije i epizode ishemije, a rezultat je nedostatak kisika u srcu, što su dva dobro poznata čimbenika rizika za dekompenzaciju.

Osim izravnog učinka hladnoće, okolišni čimbenici pogoršavaju situaciju. Zimi zatvaranje u zatvorenom prostoru i nedostatak ventilacije potiču cirkulaciju virusa (gripa, covid-19, RSV, pneumokok), koji su posebno opasni za srce.

"Također se manje znojimo, manje se krećemo i izlučujemo manje vode i soli, a naša prehrana postaje bogatija i slanija, posebno tijekom blagdana. Sve to doprinosi zatajenju srca", nastavlja Zorès.

Prevencija je, kažu stručnjaci, ključna. Dr. Zorès preporučuje cijepljenje protiv gripe, covida-19, RSV-a i pneumokoka svake godine te pažljivo praćenje znakova upozorenja, a to su neuobičajena kratkoća daha, brzo debljanje, oticanje nogu ili intenzivan umor, piše Jutarnji list.

Iako se važno zaštititi od hladnoće odgovarajućom odjećom, tjelesna aktivnost ostaje ključna za sprječavanje pada kondicije srčanog mišića. Treba izbjegavati naporne aktivnosti na otvorenom, ali postoje korisne alternative, a to je, primjerice, i dvadeset minuta brzog hoda, čak i u zatvorenom prostoru, u toplom trgovačkom centru. Istraživači se također zalažu za stvaranje upozorenja na "ekstremnu hladnoću", sličnih planovima za toplinske valove.