Vrući ljetni mjeseci prijetnja su za sve, no opasnost je osobito izražena za osobe koje uzimaju određene lijekove. Iako se često misli da su samo stariji ugroženi, određene kombinacije lijekova mogu i zdrave odrasle osobe dovesti u rizičnu skupinu, piše Večernji list.

Problem je što mnoge terapije, od onih za tlak do antidepresiva, mogu poremetiti ključne mehanizme obrane od pregrijavanja. To uključuje sposobnost znojenja, osjećaj žeđi i regulaciju protoka krvi, što vodi opasnom porastu tjelesne temperature.

Među najčešćim krivcima su lijekovi za kardiovaskularne bolesti. Diuretici, propisani za visoki tlak, potiču izbacivanje tekućine, što tijekom vrućina može brzo dovesti do dehidracije i smanjiti sposobnost tijela da se znojenjem rashladi.

Slično tome, beta-blokatori usporavaju rad srca i mogu smanjiti protok krvi prema koži, čime otežavaju otpuštanje topline. Lijekovi poput ACE inhibitora i blokatora angiotenzinskih receptora (ARB) mogu smanjiti osjećaj žeđi, zbog čega osoba ne pije dovoljno vode iako joj je tijelo na rubu dehidracije.

Značajan rizik nose i psihotropni lijekovi. Antidepresivi, poput SSRI-ja i tricikličkih antidepresiva, mogu utjecati na hipotalamus, centar za regulaciju temperature u mozgu. Ovisno o vrsti, mogu ili pojačati znojenje, što vodi u dehidraciju, ili ga smanjiti i tako spriječiti hlađenje.

Slično djeluju i antipsihotici. Osim što remete termoregulaciju, ovi lijekovi često imaju sedativni učinak pa osoba možda neće prepoznati rane znakove pregrijavanja ili osjetiti žeđ. To stvara opasnu kombinaciju u kojoj tijelo ne može regulirati toplinu, a osoba toga nije ni svjesna.

Opasnost se ne krije samo u lijekovima na recept. Antihistaminici za alergije mogu smanjiti znojenje i otežati hlađenje. Stimulansi za liječenje ADHD-a, poput metilfenidata, ubrzavaju metabolizam i rad srca, što samo po sebi povećava tjelesnu toplinu i dodatno opterećuje organizam.

Također, lijekovi za štitnjaču koji reguliraju metabolizam mogu povećati osjetljivost na toplinu, osobito na početku terapije ili pri prilagodbi doze.

Toplinski udar je hitno medicinsko stanje koje nastaje kada tjelesna temperatura prijeđe 40 stupnjeva Celzijevih, a sustav za hlađenje zakaže. Za razliku od toplinske iscrpljenosti, može uzrokovati trajna oštećenja organa i smrt. Ključno je prepoznati četiri glavna znaka.

Prvi je visoka tjelesna temperatura. Drugi su promjene na koži, koja postaje izrazito vruća, crvena i suha na dodir, iako kod napora može biti i vlažna. Treći i najvažniji znak su neurološki simptomi: jaka glavobolja, vrtoglavica, zbunjenost, nemir, agresivnost, nerazgovijetan govor, pa i gubitak svijesti ili napadaji.

Upravo ti simptomi razlikuju toplinski udar od iscrpljenosti. Četvrti znak je ubrzan puls i plitko disanje, jer srce pokušava ohladiti tijelo. U slučaju ovih simptoma, odmah zovite hitnu pomoć.