U Hrvatskoj je procijenjeno da otprilike 65 posto odraslog stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok je gotovo četvrtina kategorizirana kao pretila. Ovo zabrinjavajuće stanje istaknuto je na nedavnom endokrinološkom kongresu, gdje su predstavljeni učinkoviti pristupi liječenju, uključujući promjenu životnih navika i farmakološku terapiju, piše Index. 

Hrvatska se nalazi među zemljama Europske unije s visokom stopom prekomjerne težine i pretilosti. Najnoviji podaci Hrvatskog endokrinološkog društva (HED), organizatora kongresa, pokazuju značajan jaz među spolovima: približno 35 posto muškaraca i 28 posto žena pati od pretilosti.

Posebno su alarmantni podaci vezani uz djecu. Istraživanje CroCOSI, koje se bavi prehranom djece u Hrvatskoj, otkrilo je da oko 36 posto osmogodišnjaka ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo. To ukazuje na nastavak negativnih trendova unatoč postojećim preventivnim programima.

Stručnjaci naglašavaju da pretilost nije samo pitanje životnog stila ili osobne nediscipline, već kronična, progresivna i recidivirajuća bolest koja proizlazi iz kompleksne interakcije genetskih, okolišnih i psiholoških čimbenika.

Četverodnevni kongres okupio je preko 380 sudionika, uključujući liječnike raznih specijalnosti, medicinske sestre, istraživače i druge zdravstvene djelatnike. Središnja tema ovogodišnjeg okupljanja bila je endokrinologija kroz životni vijek, s posebnim naglaskom na multidisciplinarnu suradnju i suvremene terapijske metode.

Tijekom kongresa predstavljeno je novo "Stajalište o dijagnostici i liječenju debljine u Hrvatskoj", koje nudi detaljne smjernice usklađene s najnovijim međunarodnim preporukama. Također je objavljen "Priručnik za pristup bolesniku s debljinom u ordinacijama obiteljske medicine", namijenjen kao podrška liječnicima primarne zdravstvene zaštite.

Silvija Canecki, predsjednica HED-a Hrvatskog liječničkog zbora, upozorila je da se oboljeli često susreću sa stigmatizacijom, što može odgoditi traženje medicinske pomoći. Istaknula je da pretilost značajno povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, masne jetre i brojnih drugih kroničnih stanja. Međutim, naglasila je da danas postoje učinkoviti načini liječenja.

Ti načini uključuju promjene životnih navika, ali i farmakološku terapiju kada je to potrebno. U kliničkoj praksi se u posljednjih nekoliko godina sve više koriste lijekovi koji djeluju na GLP-1 i GLP-1/GIP receptore, smanjujući osjećaj gladi i povećavajući sitost, što dovodi do značajnog smanjenja tjelesne mase.

U sklopu kongresa dodijeljene su i nagrade mladim liječnicima. Romana Marušić iz Nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Juraj Njavro" u Vukovaru i Tomislav Kurevija iz Doma zdravlja Osječko-baranjske županije dobili su nagradu za najboljeg mladog znanstvenika. Nagrada za najbolji klinički rad bit će uručena na završetku skupa.