Heljda, narodno jelo, kojeg je u prošlosti jeo siromašan puk danas se sve više koristi u modernoj kuhinji i to prvenstveno zbog zdravstvenih razloga.

Od heljdinog sjemena pravi se crno brašno od kojeg se spremaju kruh, kolači, kore pa i rezanci. Od heljde se može napraviti i zdrava kaša koja je korisna u liječenju bolesti želuca i crijeva te kod slabokrvnosti. U narodnoj medicini heljda se jela kao kaše ili pila kao čaj od sjemenki ili suhe biljke. Heljda s puno minerala se tako izvrsno uklopila u aktualne trendove zdrave prehrane. Ova namirnica ima i direktne učinke na zdravlje i to u liječenju bolesti krvotoka, proširenih vena, pucanja kapilara i dijabetesa. Svježi listovi heljde stavljaju se ranu ili posjekotinu zbog svojih antibakterijskih svojstava. Cvijet heljde pak liječi kašalj i probleme s dišnim sustavom. Trebali bi je jesti ljudi koji imaju intelektualne napore.

Rusi je zovu hranom studenata. Heljda je ujedno i najmedonosnija biljka jer daje čak oko 90 kg meda po hektaru. Svrstava u žitarice, iako botaničkim riječnikom ona spada u zeljasto povrće, a porijeklom je iz Azije. Nekada su zagorska polja bila puna heljde, danas je ona zaboravljeno jelo koje na mala vrata polako dolazi na tržište.