Ilustracija: Pixsell

Iako se u Hrvatskom zagorju, nažalost, sve manje ljudi bavi uzgojem svinja za vlastite potrebe, još uvijek ima domaćinstava u kojima se održava tradicija kolinja. Nekada je to bio gotovo nezaobilazan dio života na zagorskim selima, a danas je takvih gospodarstava znatno manje. Ipak, bliži se vrijeme kada će se i ove godine u mnogim dvorištima pripremati domaće kobasice, krvavice, čvarci, špek i druge mesne delicije. No, prije nego što se krene s kolinjem, valja znati da postoje određena pravila kojih se vlasnici svinja moraju pridržavati, a za njihovo kršenje predviđene su i prilično visoke novčane kazne.

Naime, u rujnu ove godine donesena je nova Naredba o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj, kojom su propisane obveze za gospodarstva na kojima se drže svinje. Iako su neke mjere prvenstveno namijenjene područjima na kojima postoji opasnost od širenja ove bolesti, određene obveze vrijede za vlasnike svinja u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Zagorju.

Klanje se mora prijaviti u roku od tri dana

Jedna od važnijih obveza odnosi se na evidentiranje klanja svinja za vlastite potrebe. Vlasnici su, naime, dužni prijaviti promjenu brojnog stanja životinja na gospodarstvu, odnosno evidentirati svinje koje su zaklane, najkasnije u roku od tri dana od klanja.

To se može učiniti putem aplikacije e-Posjednik ili uz pomoć ovlaštene veterinarske organizacije, odnosno nadležnih službi koje vode evidenciju o označavanju i registraciji životinja.

Osim toga, gospodarstva na kojima se drže svinje moraju ispunjavati propisane biosigurnosne uvjete. To uključuje održavanje higijene prostora u kojima se životinje drže, sprječavanje njihova kontakta s divljim svinjama te provođenje drugih mjera kojima se smanjuje mogućnost unošenja i širenja zaraznih bolesti.

Nakon kolinja potrebno je voditi računa i o pravilnom zbrinjavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla. Ostaci koji nisu namijenjeni prehrani ne smiju se nekontrolirano odbacivati, nego se moraju zbrinuti u skladu s važećim propisima.

Tko mora najaviti kolinje dva dana ranije?

Posebno stroga pravila vrijede na područjima koja su zbog afričke svinjske kuge proglašena zonama ograničenja.

Prema Naredbi, vlasnici svinja na koje se odnose posebne mjere dužni su klanje za vlastite potrebe najaviti ovlaštenom veterinaru najmanje 48 sati unaprijed. Osim toga, svinje mora pregledati ovlašteni veterinar unutar 24 sata prije klanja, pri čemu se ne smiju utvrditi promjene njihova zdravstvenog stanja.

Važno je, međutim, naglasiti da se ove posebne obveze ne odnose automatski na sva gospodarstva u Hrvatskoj, nego na ona koja se nalaze u propisanim zonama ograničenja. Zato vlasnici prije kolinja trebaju provjeriti odnose li se takve mjere i na njihovo gospodarstvo.

Pregled na trihinelu posebno je važan

Uz mjere povezane s afričkom svinjskom kugom, nikako se ne smije zaboraviti ni na pregled mesa na trihinelu. Riječ je o parazitu koji se može prenijeti konzumacijom zaraženog mesa i izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice kod ljudi.

Zbog toga je kod klanja svinja za vlastite potrebe potrebno osigurati propisanu pretragu mesa na trihinelu. Uzorak se dostavlja ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, a meso se ne smije konzumirati dok se ne dobije negativan nalaz.

Pritom valja podsjetiti i da meso te mesne prerađevine dobivene klanjem svinja za vlastite potrebe nisu namijenjene prodaji, odnosno stavljanju u javnu potrošnju. Drugim riječima, domaće kobasice, špek i ostali proizvodi iz takvog kolinja namijenjeni su vlastitom domaćinstvu, a ne tržištu.

Kazne se penju i iznad tisuću eura

Da se propisanih pravila valja pridržavati, pokazuju i novčane kazne predviđene Zakonom o zdravlju životinja.

Naime, za određene prekršaje, među kojima su neprovođenje propisanih biosigurnosnih mjera te nesuradnja s nadležnim tijelima i veterinarskim službama u sprječavanju i suzbijanju bolesti, fizičkim osobama prijete kazne od 130 do 660 eura.

Za iste prekršaje, kada ih počine fizičke osobe koje su nositelji ili članovi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, propisane su kazne od 260 do 1.060 eura, dok su za fizičke osobe obrtnike predviđene kazne od 790 do 1.320 eura.

To, dakako, ne znači da će svako nepridržavanje pravila o kolinju automatski rezultirati navedenim kaznama. Njihova primjena ovisi o konkretnom prekršaju i okolnostima koje utvrde nadležna tijela.

Nadzor nad provedbom propisanih mjera obavljaju inspektori Državnog inspektorata, koji mogu kontrolirati gospodarstva na kojima se drže svinje te provjeravati poštuju li se zakonske obveze.

Stoga, ako ste među Zagorcima koji još uvijek uzgajaju svinje i održavaju tradiciju domaćeg kolinja, prije početka priprema svakako provjerite sve obveze koje se odnose na vaše gospodarstvo. Jer, uz sve troškove koje danas podrazumijeva uzgoj svinja, najmanje što vam treba jest još i novčana kazna zbog nepoštivanja propisa.