Foto: Ilustracija Zagorje.com/AI 

Nakon ekstremne hladnoće i jutara u kojima su se temperature u dijelovima Hrvatske spuštale i do –20 stupnjeva, stigao je nagli vremenski preokret. Zapuhala je južina, a u nekim dijelovima Zagorja temperature su se u samo nekoliko dana popele i iznad 11 stupnjeva u plusu.

I dok su se mnogi razveselili toplijem vremenu i kraju ledenih jutara, velik broj ljudi ovih dana osjeća drugu, znatno neugodniju stranu južine. Glavobolje, umor, nervoza, lupanje srca i pogoršanje kroničnih tegoba samo su neki od simptoma zbog kojih se mnogi pitaju – što se događa s našim tijelom?

Liječnici upozoravaju da južina, osobito kada dolazi naglo nakon velikih minusa, nikako nije bezazlena.

Što je zapravo južina i zašto nam tako teško pada?

Južina je topli i vlažni zrak koji najčešće dolazi s juga i jugozapada. Prate je pad atmosferskog tlaka, povećana vlažnost zraka i nagle promjene temperature. Upravo ta kombinacija predstavlja veliki stres za organizam.

Naše se tijelo neprestano prilagođava vanjskim uvjetima, no kada se promjene dogode prebrzo, organizam jednostavno nema dovoljno vremena za prilagodbu. Rezultat su umor, slabost, glavobolje i opći osjećaj iscrpljenosti.

Zašto južina posebno pogađa kronične bolesnike?

Prema upozorenjima liječnika, južina najviše smeta osobama sa srčano-žilnim bolestima, povišenim krvnim tlakom, reumatskim tegobama, ali i onima koji pate od migrena.

Najčešće tegobe koje prijavljuju pacijenti uključuju:

• osjećaj pritiska u prsima

• lupanje srca

• vrtoglavicu

• nagli pad energije

• pojačane bolove u zglobovima

Pad atmosferskog tlaka može uzrokovati širenje krvnih žila, što kod osjetljivih osoba dovodi do pogoršanja simptoma i općeg osjećaja nelagode.

Južina utječe i na psihu

Osim fizičkih simptoma, mnogi ovih dana primjećuju i promjene u raspoloženju. Nervozu, razdražljivost, osjećaj tjeskobe, lošu koncentraciju i nemiran san.

Stručnjaci objašnjavaju da vremenske promjene utječu na ravnotežu hormona poput serotonina i melatonina, koji imaju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i sna. Kada se ta ravnoteža naruši, posljedice se vrlo brzo osjete – i u glavi i u tijelu.

Zašto je ova južina posebno „teška“?

Ono što ovu južinu čini dodatno zahtjevnom jest činjenica da dolazi neposredno nakon dugog razdoblja ekstremne hladnoće. Organizam se tek prilagodio zimskim uvjetima, a već se od njega traži potpuni zaokret.

Nagli skokovi temperature, kakve sada imamo – od debelog minusa do gotovo proljetnih vrijednosti – jedan su od najvećih stresova za ljudski organizam, upozoravaju liječnici.

Možemo li si barem malo pomoći?

Iako vremenske promjene ne možemo izbjeći, stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih koraka koji mogu ublažiti simptome:

• pijte dovoljno tekućine

• izbjegavajte veće fizičke napore

• pokušajte se redovito naspavati

• smanjite unos kofeina i alkohola

• boravite na svježem zraku, ali bez pretjerivanja

Ako imate kronične bolesti i primijetite jače ili neuobičajene simptome, važno je ne ignorirati signale tijela i po potrebi se javiti liječniku.

Južina prolazi, ali poruka ostaje

Iako će topliji dani mnogima donijeti olakšanje, južina još jednom pokazuje koliko su naše tijelo i psiha povezani s vremenskim uvjetima. Ako se ovih dana osjećate umorno, nervozno ili „bezvoljno“, važno je znati da niste sami – i da takve reakcije imaju svoje objašnjenje.

Jer iako dolazi toplina, tijelu ipak treba vrijeme da je prihvati.