Nova studija provedena na miševima sugerira da prehrana s visokim udjelom kruha i pšeničnog brašna može doprinijeti debljanju, čak i kada se ne unosi veća količina kalorija. Japanski znanstvenici otkrili su da ovakav način prehrane može usporiti potrošnju energije u tijelu i potaknuti ga na skladištenje masti.

Ovo otkriće dovodi u pitanje ustaljeno mišljenje da je isključivo kalorijski višak, pogotovo onaj iz masti, glavni uzrok debljanja. Dugo se raspravlja o utjecaju kruha i ugljikohidrata na tjelesnu težinu, no manje je istraživanja koja su se detaljno bavila metaboličkim promjenama koje se pritom događaju, osobito kada je u pitanju pšenično brašno. Tim sa Sveučilišta Osaka Metropolitan u Japanu ustanovio je da prehrana s više pšeničnog kruha smanjuje energetsku potrošnju organizma.To znači da se tijelo, čini se, lakše prebacuje u "način" skladištenja masti, čak i ako ukupan unos kalorija ostaje nepromijenjen, prenosi Index. 

Nutricionist Shigenobu Matsumura sa Sveučilišta Osaka Metropolitan pojasnio je: "Ovi rezultati ukazuju na to da debljanje možda nije specifičan učinak pšenice, već je povezano sa sklonošću hrani bogatoj ugljikohidratima i metaboličkim promjenama koje iz toga proizlaze." 

Znanstvenici su proveli eksperimente u kojima su laboratorijski miševi imali izbor između svoje uobičajene hrane i tri dodatne opcije: običnog kruha, pečenog pšeničnog brašna ili pečenog rižinog brašna. Pratili su promjene u njihovoj tjelesnoj težini i potrošnji kalorija, a analizirali su i uzorke krvi i tkiva kako bi utvrdili promjene u hormonima, šećeru, metabolitima i ekspresiji gena u jetri.

Pokazalo se da su miševi, posebice mužjaci, češće birali hranu bogatu ugljikohidratima, što je rezultiralo povećanjem tjelesne težine i nakupljanjem više masnog tkiva. Daljnje analize su pokazale da ove promjene nisu bile posljedica prejedanja ili smanjene fizičke aktivnosti, već samog sastava hrane.

Prehrana koja je uključivala pšenično brašno dovela je do smanjene ukupne potrošnje kalorija i aktivacije gena povezanih s pretvaranjem ugljikohidrata u mast. Kada su miševi vraćeni na standardnu prehranu, debljanje je prestalo, a metaboličke promjene su se povukle. Istraživači vjeruju da bi ovi nalazi mogli u budućnosti pridonijeti postizanju bolje ravnoteže između okusa i zdravlja, bilo kroz savjetovanje o prehrani, edukaciju ili razvoj novih prehrambenih proizvoda.

Važno je napomenuti da je studija provedena na miševima, a ne na ljudima. Iako je moguće da se slični procesi odvijaju i kod ljudi, to tek treba potvrditi budućim istraživanjima. Također, na metabolički odgovor na hranu utječu i brojni drugi čimbenici, uključujući dob, hormonalnu ravnotežu i cjelokupni prehrambeni stil. Zbog navedenoga, znanstvenici planiraju nastaviti istraživanja na ljudima te detaljnije ispitati kako cjelovite i rafinirane žitarice, hrana bogata vlaknima, kombinacije s proteinima i mastima, način obrade hrane i vrijeme obroka utječu na metabolički odgovor na ugljikohidrate.