U sklopu projekta 'Logopedski kabinet za djecu županije', logopedica Tamara Miletić Damjanović obilazi škole i vrtiće te educira djelatnike i roditelje kako prepoznati govorne mane kod djece

Povod za ovaj razgovor bio je projekt 'Logopedski kabinet za djecu županije' u sklopu kojeg obilazite škole i vrtiće diljem Zagorja. Recite nam nešto o samom projektu?
Miletić Damjanović: Projekt „Logopedski kabinet za djecu županije“ sufinancira Krapinsko-zagorska županija, a namijenjen je djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova na području županije. Projekt je također namijenjen roditeljima djece s poremećajima humane komunikacije. Organizira se stručno predavanje na temu uočavanja poremećaja u komunikaciji kod djece, važnosti rane intervencije, logopedske dijagnostike i tretmana potrebnih za njihovo uklanjanje. Na temelju edukacije i stečenih spoznaja djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova mogli bi prepoznati dijete s poremećajem humane komunikacije te razgovarati s roditeljima i uputiti ih da potraže odgovarajuću pomoć. Osim toga, djelatnici bi dodatno stečenim spoznajama i senzibiliziranošću za takove teškoće mogli unaprijediti svoju kvalitetu rada u neposrednom radu s djecom.

Kako se uopće rodila ideja za projekt ovakve vrste?
Miletić Damjanović: U Društvu Naša djeca Zabok u suradnji s Gradom Zabokom provodi se program pod nazivom „Logopedski kabinet“ od 2006. godine. Kabinet pruža besplatne usluge logopedske djelatnosti za svu djecu grada Zaboka predškolske i osnovnoškolske dobi. Od samog početka rada kabineta, zbog općenitog nedostatka usluga logopedske djelatnosti na području Krapinsko-zagorske županije, zaprimili smo veliki broj upita stručne službe, učitelja i odgajatelja te roditelja djece s teškoćama jezično-govorno-glasovne komunikacije te teškoćama u učenju za pomoć. Naša vrata otvorena su svima te su dijagnostika i savjetovanje besplatni za sve koji dolaze van područja grada Zaboka dok se tretman (ako ima mjesta) naplaćuje. Situacija u županiji, kada su u pitanju logopedske usluge, je vrlo loša. Zbog nedostatka ili nedostatne usluge u zajednici roditelji su primorani tražiti pomoć izvan županije što zahtijeva veće financijske izdatke i veći utrošak vremena. S obzirom na to da sve više djece ima teškoće jezično-govorno-glasovne komunikacije te čitanja, pisanja i učenja Logopedski kabinet DND-a Zabok nije u mogućnosti primiti svu djecu kojoj je potrebna pomoć. Iz navedenih razloga odlučili smo učiniti i nešto „više“ za ostale općine i gradove diljem županije te se tako rodila ideja o ovom Projektu.

Ima li mnogo poteškoća u jeziku i govoru kod djece u školama i vrtićima koje ste obišli?
Miletić Damjanović: Do sada, stručno predavanje održano je u Dječjem vrtiću „Gustav Krklec“ u Krapini, Dječjem vrtiću i Osnovnoj školi u Svetom Križu Začretju i Kumrovcu, osnovnim školama u Donjoj Stubici i Krapinskim Toplicama. Slijede nam osnovne škole u Radoboju i Brestovcu Orehovičkom te dječji vrtić u Bedekovčini. Reakcije djelatnika vrtića i škola bile su vrlo pozitivne. Ipak, složili smo se svi, žalosna je činjenica da je logopedska djelatnost deficitarna u našoj županiji. U svim vrtićima i svim školama postoji određeni postotak djece s poremećajima humane komunikacije, a vrlo veliki broj te djece zapravo nije uključen u adekvatni tretman. Spomenut ću projekt „Logoped u svaki vrtić“ kojeg je provela Podružnica Hrvatskog logopedskog društva 2011. godine. Cilj projekta bio je ispitati i utvrditi broj djece s jezično-govornim, glasovnim i komunikacijskim teškoćama u 23 vrtića Krapinsko-zagorske županije. Ispitano je 1785 djece, a kod 583 djece su zapažena odstupanja na planu jezično-govorno-glasovne komunikacije, što iznosi 32,7% ispitanika.

Kada bi roditelji trebalizatražiti savjet stručnjaka?
Miletić Damjanović : Logoped je stručnjak koji je najkompetentniji ustanoviti postoji li doista jezično-govorni problem kod djeteta, a treba mu se obratiti što ranije čim se posumnja da s djetetovim jezično-govornim razvojem nešto nije u redu. Važno je zapamtiti da je pravovremena terapija mnogo učinkovitija i isplativija od one koja se provodi kasnije kada su poteškoće izraženije ili su udružene s nekim drugim poteškoćama.