Visoki državni dužnosnici na čelu s premijerom dr. Ivom Sanaderom u Svetom Križu Začretju prisustvovali su svečanosti otvaranja Instituta za informatičke inovacije, koji je prvi primjer javno privatnog partnerstva u hrvatskoj znanosti.



Predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader u dvorcu u Svetom Križu Začretju otvorio Institut za informatičke inovacije, koji će, uz javni i privatni kapital, te uz znanje najpoznatijih hrvatskih i svjetskih stručnjaka, biti svojevrsna «tvornica» informatičkih inovacija.

Tom prigodom, u nazočnosti ministra znanosti Dragana Primorca, ministra kulture Bože Biškupića, te ostalih dužnosnika Vlade, potpisan je i sporazum između novootvorenog Instituta i Ministarstva znanosti, koji se odnosi na projekt «Jezgra za inteligentne sustave i mreže», a čija će se eventualna komercijalizacija provoditi putem zajedničke firme koju su osnovali novootvoreni svetokriški Institut, te Institut «Ruđer Bošković».

Najmoderniji informatički sustavi

Govoreći o tom projektu vrijednom oko 2,8 milijuna kuna, u kojem se kao «pionirskom» hrvatskom primjeru javnog privatnog partnerstva u znanosti dijele i početne investicije i buduća dobit, ravnatelj i pokretač Instituta za informatičke inovacije Janko Mršić-Flögel, koji je ujedno i vlasnik svetokriškog dvorca u kojem je Institut smješten, rekao je kako je to zapravo jedan od dijelova programa Ministarstva znanosti.

-Mi smo predložili da se tu radi o inteligentnim sustavima i mrežama jer je to danas vrlo važno područje. Riječ je zapravo o umjetnim sustavima koji pokazuju svojstva ljudskog uma. Na primjer, to je prepoznavanje objekata na zemljopisnoj karti, prepoznavanje lica ili čak prepoznavanje kako se netko osjeća iz izraza lica. Isto tako, tu je pronalaženje konkretnih informacija na Internetu iz mora informacija, opet na jedan inteligentan način –rekao je Mršić-Flögel.

Hrvatska tvrda birokracija

Zbog javno-privatnog karaktera čitave priče morala je, kako je istaknuo ministar Primorac, biti promijenjena kompletna pravna regulativa, a svoje «strukture» morao je reorganizirati i Institut «Ruđer Bošković», koji je petnaestpostotni vlasnik novoosnovane tvrtke.

-Ovakvi pojmovi u hrvatskoj znanosti do sad nisu viđeni. Hrvatska tvrda birokracija, nasljeđe socijalizma, nije poznavala ove modele i zato nam je trebalo dvije i pol godine od ideje do danas. No, zato nam se sada dogodilo da smo otvorili vrata svim partnerima koji žele ulagati u hrvatsku znanost –rekao je ministar Primorac, napomenuvši kako se u ovom institutu planira zaposliti 33 djelatnika.

Sanader: «Držimo palčeve»

Premijer Sanader naglasio je kako njegov dolazak na ovo otvaranje, kao i dolazak drugih visokih državnih dužnosnika, svjedoči da Vlada vrlo ozbiljno misli kada govori o tome da želi Hrvatsku kao društvo znanja i da želi hrvatsko gospodarstvo kao gospodarstvo znanja.
-Ovo je jedan sjajan i, ja se nadam, uspješan primjer javnog privatnog partnerstva u znanosti, tehnologiji i inovaciji. Javno privatno partnerstvo do sad smo uglavnom zamišljali kao jedan mogući model za zdravstvo, školstvo, sportske dvorane itd. No, ovo je jedan novi primjer gdje javno privatno partnerstvo može zaista biti jedna uspješna priča. Držimo palčeve i vjerujemo da će to tako i biti. Ono što mi možemo pomoći jest i supotpis državnog tajnika na današnji ugovor – rekao je premijer Sanader dodavši kako je također riječ, zbog činjenice da je Institut smješten u dvorcu, o sjajnom primjeru kako se hrvatskoj kulturnoj baštini može uliti nov sadržaj i novi život.


Tko stoji iza svega?

Najimpozantniji podaci u čitavoj priči zapravo su imena i dosadašnji uspjesi ljudi koji stoje iza Instituta za informatičke inovacije koji je otvoren u Svetom Križu Začretju.

Utemeljitelj i vlasnik Instituta, dr.sc. Janko Mršić Flögel, uspješni je poduzetnik za bežične podatke, koji je, kao utemeljitelj Dynamical Systems Researcha Ltd., 1993. godine bio uključen u prve SMS usluge, WAP i Bluetooth. Od svoje sedamnaeste godine Mršić vodi vlastite kompanije, no bio je i direktor primijenjene tehnologije u razvojnoj grani i inkubatoru tehnologije BBC-a, te je autor brojnih patenata koji se odnose na interaktivnu televiziju, mrežne servere, geolokaciju i bežične podatke, a koautor je i vrlo popularnog sustava za mobilne slikovne poruke (MMS). Mršić je danas direktor nekoliko kompanija u Velikoj Britaniji te je savjetnik za tehnologiju i informacije na londonskom Imperial College, kao i za grad London.
Uz njega, tu su i tri člana Upravnog vijeća Instituta. Najzanimljivije ime među njima je bez sumnje Bill Yeager, koji se smatra jednim od izumitelja Interneta i koji je izmislio «multiple-protocol router» kakav danas služi za povezivanje kompjutorskih mreža u Internet.
Drugi član Upravnog vijeća je David Levy, svjetski poznati stručnjak za inteligentne sustave i algoritme za kompjutorske igre. Također, Levy je predsjednik međunarodne organizacije za kompjutorske igre, a 1997. godine dobio je nagradu Loebner u New Yorku, koja se dodjeljuje za kompjutorski program koji razgovara s ljudima na što ljudskiji način.

Na kraju, član Upravnog vijeća je i Bengt Carltrom, koji se bavi menadžmentom na području mobilnih komunikacija i savjetnik je švedskog Instituta za tehnološki razvoj za polje multimedijalnih sustava i Interneta. Bio je generalni direktor za bežične podatke u Ericssonu u Švedskoj, te glavni direktor nekoliko tvrtki za mobilni Internet.

Iz instituta će se kao patenti u svijet slati i prodavati ideje naših informatičara