Prethodni članak
Sljedeći članak

Novi podaci o nevremenu u Zagorju: Vatrogasci primili više od 2500 poziva, objavljeno odakle najviše


Foto: Rikard Jadan

Snažno nevrijeme koje je u proteklog tjedna zahvatilo Hrvatsku, a posebno sjever zemlje, uzrokovalo je brojne probleme i štete i u Krapinsko – zagoskoj županiji. Olujni, a na trenutke i orkanski vjetar, raskrivao je krovove, rušio stabla na prometnice, oštetio brojne objekte, brojna kućanstva ostala su bez električne energije, a dijelovi Zagorju su i poplavljeni.

Velike poteškoće uzrokovao je jak vjetar, osobito na području iznad Zlatara prema Ivančici, gdje su najviše stradali električni vodovi. Uz snažan vjetar i snijeg u višim predjelima, velike probleme izazvale su i obilne oborine. Problemi su zabilježeni u Krapini, no radilo se prvenstveno o bujičnim vodama, a ne o izlijevanju Krapinice. Ostale rijeke na području županije uglavnom su se zadržale unutar svojih korita. Sutla, Horvatska i Kostelčina dosegnule su razine na kojima bi se eventualno uvodile redovne mjere obrane od poplava, ali nije bilo potrebe za ozbiljnijim intervencijama, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare. 

Prema riječima župana Željka Kolara, najkritičnije je bilo na području grada Zaboka, dok su najveće materijalne štete zabilježene na elektroenergetskoj infrastrukturi u zlatarskom kraju.

Zabilježen je ogroman broj intervencija i to od uklanjanja stabala s prometnica i električnih vodova, do izrade zečjih nasipa i zaštite objekata kako bi se spriječio prodor vode u kuće. Vatrogasci su intervenirali i na terenu premještajući građevinski materijal i druge predmete kako bi se šteta svela na minimum.

Koordinacija svih službi započela je još u četvrtak poslijepodne, kada su u akciju uključeni Županijski centar 112 i službe civilne zaštite. Uslijedila je dodatna koordinacija s Hrvatskim vodama, županijom, Stožerom civilne zaštite i vatrogasnim društvima.

Na županijskim cestama zabilježena je ukupno 31 intervencija, a privremeno je bila zatvorena samo jedna cesta zbog izlijevanja vode.

- Ono što je izuzetno bitno i što treba posebno naglasiti da nije bilo intervencije hitne medicinske službe. Naše sugrađanke i sugrađani slušali su upute hitne službe, a to je izuzetno izuzetno bitno. Štete su zaista velike i raznolike. Najviše su pogođene poljoprivredne površine jer je rijeka Krapina, praktički cijelim svojim tokom od Konjščine do ispod Zaboka, izašla iz korita. Deseci hektara zemljišta su poplavljeni i tek ćemo naknadno moći procijeniti stvarni razmjer štete. Imamo i slučajeve potpuno uništenih plastenika i rasadnika, gdje je stradao i sav sadržaj unutar njih. Na pojedinim gospodarstvima došlo je do urušavanja objekata uslijed jakog vjetra, pri čemu je, nažalost, bilo i uginuća životinja. Zabilježeni su i brojni slučajevi oštećenja na kućama, od odnesenih fasada do oštećenih i podignutih krovova, kako na obiteljskim tako i na gospodarskim objektima. O prodorima vode u objekte možemo govoriti u stotinama slučajeva, a konačne procjene štete znat ćemo tek nakon detaljne analize - rekao je župan Kolar.

- O štetama u poljoprivredi zasad je još rano govoriti jer ljudi tek trebaju obići svoje površine i vidjeti što se točno dogodilo – poručio je Kolar. 

-Novo nevrijeme najavljeno je za utorak i srijedu. Nadamo se da neće biti tog intenziteta. Pozivam građane da slušaju obavijesti i da to zajednički prebrodimo – zaključio je župan.

Da je vrijeme pred operativne snage stavilo velik izazov, rekao je načelnik županijskog Stožera civilne zaštite, Stjepan Skuliber.

- Pomoći ćemo svima u onoj mjeri u kojoj to najviše možemo. Nastavit ćemo raditi i na preventivnim mjerama kako bismo u budućnosti izbjegli najteže posljedice, ali smo i dalje spremni operativno djelovati sa svim našim službama, što smo pokazali i ovom situacijom.

Još jednom upućujem iskrenu zahvalu svima koji su sudjelovali – djelatnicima Elektre, Hrvatskih voda, našim vatrogascima i svim ostalim službama koje su ovu zahtjevnu situaciju iznijele na svojim leđima. Hvala im na velikom angažmanu i predanosti, a nadam se da se uskoro nećemo naći u sličnim okolnostima - poručio je Skuliber.

Voditelj Područne službe civilne zaštite Krapina Miro Klasiček naveo je da je od 26. do 28. ožujka Županijski centar 112 zaprimio ukupno 403 poziva. Od toga, 250 se odnosilo na olujno nevrijeme, a ostatak na pozive koji se i inače primaju, za pomoć Hitne i sl.

 Od tih 250 poziva, oko 100 se odnosilo na pad stabala i većih grana na prometnice i elektrovodove. Stotinjak poziva se odnosilo na srušene stupove električne mreže i na prekid opskrbe električnom energijom, 20 - ak dojava se odnosilo na oštećivanje krovišta obiteljskih kuća i gospodarskih objekata, najviše na područje Krapine i Huma na Sutli, a 20 - ak dojava se odnosilo na prodor vode u dvorišta i objeke, najviše na području Zaboka i Krapine.

Istaknuo je da je u Mihaljekovom Jarku, uslijed pojave bujične vode, bilo  procijenjeno da bi je potrebna pomoć s državne razine. - Posrdstvom Stožera Grada Krapine i županijskog Stožera zatražena je pomoć Ravnateljstva civilne zaštite, tako da su na mjesto događaja izašli djelatnici državne intervencijske postrojbe s opremom, a voda se lagano i povukla, pa je ta intervencija odrađena uspješno - istaknuo je Klasiček te dodao da su službe imale izvrsnu koordinaciju.

Županijski vatrogasni zapovjednik Zvonko Ortner zahvalio je svim vatrogascima koji su dali sve od sebe u proteklim danima. Od 26.3. do 29. 3. do 15 sati ukupno je zabilježeno 299 intervencija. - Kada to usporedimo s 2025., kada ih je u prvih 3 tri mjeseca bilo 176, onda se vidi kakav je obim intervencija. U terminu najvećeg intenziteta poziva, u 24 sata odrađeno je oko 240 intervencija. Vatrogasni operativni centar zaprimio je preko 25000 poziva, to je bio pritisak veliki, ali svi pozivi su obrađeni i sve dojave odrađene profesionalno.Uz to, bilo je i 5 požara, 4 požara objekta i 1 na otvorenom prostoru. Intervencije se još uvijek upisuju, ovo su samo preliminarni podaci. Na intervencijama je sudjelovalo oko 1300 vatrogasaca i oko 100 vozila. Najveći broj intervencija je bio na području grada Krapine gdje ih je zabilježno ih 75, pa u Zaboku 36, Humu na Sutli 35, Zlataru 20 i po ostalim JLS manje - izvijestio je Ortner. 

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook