Potpisana su 23 ugovora za sufinanciranje sanacije klizišta ukupne vrijednosti 19,806 milijuna kuna i to 19 ugovora s jedinicama lokalne samouprave i 4 ugovora s Krapinsko-zagorskom županijom. Od toga se 16,001 milijuna kuna ugovara s jedinicama lokalne samouprave, a 3,805 milijuna kuna s Krapinsko – zagorskom županijom. Udjel koji osiguravaju Hrvatske vode iznosi 11,626 milijuna kuna.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je da je Krapinsko – zagorska zasigurno županija s najvećim brojem klizišta koje Hrvatske vode realiziraju u Hrvatskoj. - Vlada RH je prepoznala problem klizišta diljem Hrvatske i putem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda realizira ove projekte. U ovoj godini planirano je realizirati i riješiti 97 klizišta na području Hrvatske, a procjenjujemo da se ovim ugovorima koje smo potpisali nekih 25 klizišta odnosi na Krapinsko – zagorsku županiju. Zajedno realiziramo probleme na nerazvrstanim i županijskim cestama. U protekle 2 godine uloženo je gotovo 26 milijuna kuna sredstava Hrvatskih voda. Sada je osigurano 14 milijuna kuna. Projektno smo riješili 63 klizišta na području KZŽ i nadamo se da ćemo ove godine stvoriti uvjete da riješimo još 25 klizišta - rekao je Đurković.

Dodao je da se odnos sufinanciranja između Hrvatskih voda i korisnika temelji na indeksu razvijenosti. - Siromašnije općine plaćaju manje, a koje su boljeg stanja, nešto više. Prosječan iznos sufinanciranja na području Krapinsko – zagorske županije iznosi 60 posto od strane Hrvatskih voda – pojasnio je Đuroković.

Među potpisanim ugovorima je ugovor za klizišta na području Krapine. - Ugovor je vrijednosti 1,3 milijuna kuna za 2 klizišta za koja imamo dolumentaciju. Uskoro će ići postupak nabave. Klizišta su problem koji imamo kontinuirano i koji se kontinuirano pojavljuje, a ne može se predvidjeti gdje će se i na kojem mjestu pojaviti, s obzirom na samu konfiguraciju terena – rekao je gradonačelnik Zoran Gregurović te zahvalio Hrvatskim vodama što su bile izuzetno dobar partner. - U posljednje 4 godine, od 2017. do danas, preko 28 milijuna kuna uloženo je na području grada Krapine u projekte koji su ili realizirani, ili su u realizaciji, ili će se realizirati.To su projekti poput uređenja pojasa uz Krapinčicu, gdje se uredila šetnica, rekonstrukcije podzemne infrastrukture, izgradnje vodovoda, uređenje vodotoka Krapinčice i raznih potoka – istaknuo je gradonačelnik.

Dodao je da je na području grada Krapine evidentirano nekoliko klizišta. - Trenutno imamo dokumentaciju za sanaciju dva velika klizišta, u pripremi je dokumentacija za još dva klizišta, na Trškom Vrhu i na području Škarićevog, a tu je i niz manjih klizišta po nerazvrstanim cestama, koje pokušavamo rješavati kroz tekuće održavanje jer su to klizišta gdje su primjerice stradale ceste pa ljudi nemaju prilaz do svojih naselja i moramo hitno reagirati, ne može se čekati rješavanje kroz ovakve postupke – pojasnio je Gregurović.

Krapinsko – zagorska županija potpisala je ugovore za sanaciju 4 klizišta na županijskim cestama, ukupne vrijednosti 3.800.000 kuna. Omjer financiranja je 55% Hrvatske vode i 45% Krapinsko – zagorska županija. Klizišta se nalaze na području Donje Stubice, Marije Bistrice, Krapinskih Toplica i Kumrovca. Župan Željko Kolar podsjetio je da su klizišta jedna vrsta elementarne nepogode koja stvara veliki pritisak na proračun kako Županije tako i zagorskih općina i gradova. Zahvalio je Ministarstvu gospodarstva i Hrvatskim vodama na ovom projektu i pomoći.
U suradnji s Hrvatskim vodama Krapinsko – zagorska županija je u 2019. i 2020., od kada su zajedno u projektu, sanirala 10 klizišta na županijskim cestama, vrijednosti 9.480.000 kuna. Sama KZŽ je od 2014. do 2020. sanirala 55 klizišta ukupne vrijednosti 30,5 milijuna kuna.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg rekao je da su Krapinsko – zagorska i Varaždinska županija prijavile najviše projekata za sufinanciranjem klizišta. Rekao je i da kontinuirano rade na mogućnosti sufinanciranja ovakvih projekta kroz tijela kojima upravljaju, a to Hrvatske vode, Fond, HEP te da je KZŽ jedna od županija u kojoj ni ubuduće ovakva financiranja neće bit upitna.

Istaknuo je da je Hrvatska među 3 europske zemlje, Češku i Mađarsku najizloženije posljedica i ekstremnih uvjeta te da će ovakvih potreba ubuduće bit još i više. Naveo je I podatak da su se 2013 godine godišnje posljedice ekstremnih uvjeta procjenjivale su se u RH na 68 mil. eura godišnje, a do je 2018. taj iznos povećan na 300 mil. eura.