Iako su žene daleko češće žrtve najbrutalnijih oblika nasilja od strane svojih partnera ili bliskih osoba, ni muškarci koji trpe nasilje u obitelji nisu samo dio policijskih statistika. Neki od njih odlučili su potražiti i stručnu psihološku pomoć, a među njima su i muškarci iz Zagorja koji su se zbog ponašanja svojih supruga ili partnerica obratili psihologinjama Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije.

Naime, u dosadašnja četiri nastavka našeg serijala „Manjina o kojoj se šuti – muškarci žrtve nasilja u obitelji” bavili smo se problemom nasilja nad muškarcima, objavili konkretne policijske podatke o broju muških žrtava u Zagorju te razgovarali sa stručnjacima o razlozima zbog kojih mnogi muškarci o nasilju koje proživljavaju šute. U prethodnom nastavku ravnateljica Doma za žrtve nasilja u obitelji NOVI POČETAK Aneta Škreblin govorila nam je o iskustvima njihove ustanove i mogućnostima pomoći žrtvama, a spomenula je i suradnju s Psihološkom službom Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije.

Podsjetimo, ta služba djeluje od veljače 2024. godine, a ambulante ima u Krapini, Oroslavju i Bedekovčini. O njezinu radu, ali prije svega o iskustvima s muškarcima koji trpe nasilje u obitelji, razgovarali smo s Gordanom Kamenečki, vodećom psihologinjom Psihološke službe Doma zdravlja KZŽ.

Muškarci se javljaju zbog ucjena, prijetnji i problema s djecom

Kamenečki nam je potvrdila da su se njihovoj psihološkoj ambulanti javljali i muškarci koji su tražili pomoć zbog nasilja svojih partnerica. Pritom je izdvojila nekoliko konkretnih situacija s kojima su se susreli u radu.

– U našoj ambulanti bilo je nekoliko slučajeva javljanja na psihološko savjetovanje i podršku radi zlostavljanja od strane partnerica. Uglavnom su se odnosili na nemogućnost ostvarivanja prava da kontaktiraju s djecom (nakon ili tijekom razvoda) ili su korištene metode ucjenjivanja, prisilnog ponašanja ili prijetnji prijavama. Možda je zanimljiv i slučaj ženske osobe koja je sama izjavila da je bila uhapšena zbog tjelesnog nasilja nad suprugom (sada već bivšim) – otkriva nam Gordana Kamenečki.

No, muškarci se psihologinjama obraćaju i zbog drugih teškoća u partnerskim odnosima, koje mogu ozbiljno utjecati na njihovo emocionalno stanje.

– Česti razlog javljanja muškaraca na savjetovanje je i sumnja u partneričinu nevjeru, promjenu njezinog ponašanja koje postaje odbijajuće i nasilno, a što većina muškaraca doživljava kao emocionalno nasilje, ali to najčešće ne prijavljuje – kaže Kamenečki.

Ipak, pritom svakako valja razlikovati partnerske nesuglasice, sumnje u nevjeru ili probleme tijekom razvoda od ponašanja koja predstavljaju nasilje. Sama činjenica da su partneri u sukobu ne znači nužno da je riječ o nasilju, no prijetnje, zastrašivanje, ucjenjivanje i prisila mogu biti njegovi ozbiljni pokazatelji.

Koliko nasilja ostaje neprijavljeno?

Kamenečki također naglašava da su žene znatno češće žrtve obiteljskog nasilja, ali upozorava da se ne smiju zanemariti ni muškarci koji ga proživljavaju. Poseban problem predstavlja takozvana tamna brojka kriminaliteta, odnosno slučajevi koji nikada ne budu službeno evidentirani.

– Žrtve često ne prijavljuju kaznena djela zbog straha od počinitelja, srama, nepovjerenja u institucije ili osjećaja beskorisnosti postupka kao što je to često kod obiteljskog nasilja. Oštećena osoba ponekad nije ni svjesna da je počinjeno kazneno djelo, dok ponekad policija i nadležna tijela ne uspijevaju otkriti ili povezati svako počinjeno djelo, pa ono ostaje neregistrirano – pojašnjava Kamenečki.

Prema njezinu mišljenju, može se pretpostaviti da je stvaran broj muškaraca koji trpe nasilje drukčiji od onoga koji pokazuju službene evidencije, posebno kada je riječ o manje uočljivim oblicima zlostavljanja.

Podsjetimo, prema podacima Policijske uprave krapinsko-zagorske koje smo objavili u drugom nastavku serijala, od početka 2024. do kraja kolovoza 2026. godine muškarci su činili 42,1 posto evidentiranih žrtava prekršaja nasilja u obitelji na području Zagorja. Kada je riječ o kaznenom djelu nasilja u obitelji, njihov je udio bio 13,1 posto.

Kamenečki se osvrnula i na istraživanja partnerskog nasilja, među kojima su i ona koja proučavaju dvosmjerno nasilje, odnosno situacije u kojima oba partnera čine nasilne postupke. Ističe da muškarci nerado traže pomoć čak i kada im je potrebna, a među razlozima zbog kojih izbjegavaju prijavljivanje navodi i strah da bi mogli izgubiti mogućnost ostvarivanja odnosa s vlastitom djecom ili da u sudskom postupku neće biti ravnopravno saslušani.

Psihološka pomoć bez uputnice

Upravo je jednostavniji pristup psihološkoj pomoći bio jedan od glavnih razloga ponovnog uvođenja psiholoških ambulanti u primarnu zdravstvenu zaštitu.

– Ponovnim vraćanjem psiholoških ambulanti u primarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno u Domove zdravlja cilj je bio omogućiti svim građankama i građanima, djeci i odraslima, da na jednostavan i siguran način mogu doći i tražiti psihološku pomoć – ističe Kamenečki.

Građani se mogu izravno obratiti psihološkoj ambulanti, bez uputnice liječnika obiteljske medicine, telefonom, elektroničkom poštom ili osobnim dolaskom, čak i bez prethodne najave. Pomoć mogu zatražiti zbog različitih životnih teškoća, a ovisno o potrebama, nekima je dovoljno kraće savjetovanje, dok je drugima potrebna dugotrajnija podrška.

Kada je riječ o žrtvama nasilja, psihologinje rade na njihovu osnaživanju i, prema potrebi, usmjeravaju ih prema drugim oblicima pomoći. Kamenečki navodi da muškarce kojima je potrebna pravna pomoć upućuju i na Hrvatsku udrugu za ravnopravno roditeljstvo. Ako potrebe osobe nadilaze mogućnosti psihološke ambulante, može je se uputiti i drugim nadležnim ustanovama.

Prevencija nasilja počinje već u djetinjstvu

Govoreći o širem problemu nasilja u obitelji, Kamenečki upozorava da su se obiteljski i partnerski odnosi posljednjih desetljeća znatno promijenili. Promjene roditeljskih uloga, društvenih očekivanja i načina života, uz brojne druge krize s kojima se ljudi suočavaju, utječu na mentalno zdravlje i odnose unutar obitelji. Zbog toga smatra da se posebna pozornost mora posvetiti prevenciji nasilja, i to od najranije dobi.

– Kao što znamo, sve počinje u ranoj dobi, tako da bi već od vrtića, škola, te u ustanovama socijalne i zdravstvene skrbi trebalo poticati razvoj empatije, tolerancije, nenasilnog rješavanja sukoba, solidarnosti i poštovanja, a što su opće vrijednosti koje u današnjem vremenu uzmiču pred agresijom, mržnjom, netolerancijom, koje se onda manifestiraju u osnovnoj jezgri svakog društva, a to je obitelj – upozorava Gordana Kamenečki.

U psihološkim ambulantama zato se provode i individualna savjetovanja s djecom i odraslima, kojima se nastoji pomoći u razvijanju pozitivnih vrijednosti i nenasilnih obrazaca ponašanja.

Za muškarce koji trpe nasilje u obitelji iskustva Psihološke službe Doma zdravlja KZŽ potvrđuju da postoji još jedno mjesto na kojem mogu potražiti stručnu podršku, uz policiju, Hrvatski zavod za socijalni rad i Dom za žrtve nasilja u obitelji NOVI POČETAK.

Na kraju, ukoliko trebate psihološku pomoć ili znate nekoga kome bi ona bila potrebna, ovo su kontakti psiholoških ambulanti Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije na koje se možete javiti:

Ambulanta Krapina: [email protected], 049 301 810

Ambulanta Oroslavje: [email protected], 049 301 808

Ambulanta Bedekovčina: [email protected], 049 301 809

*Ovaj članak objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.