Na području Krapinsko-zagorske županije u Informacijskom sustavu tržišta nekretnina u 2024. godini evidentirano je 99 prodanija obiteljskih kuća, a 2025. godine 32% manje, odnosno prodano je 67 obiteljskih kuća. Promijenila se i medijalna cijena po metru kvadratnom, pa je tako kvadrat 2024. godine koštao 112 eura, a godinu iza 140 eura, šro je povećanje od 24%.

Što se prodanih stanova i apartmana tiče, u Krapinsko – zagorskoj županiji 2024. godine prodano je 167 stanova po medijalnoj cijeni od 1426 eura po metru kvadratnom, a 2025. godine 12 posto više, 187 stanova po čak 51% višeoj cijeni, 2164 eura po kvadratu. Prodaja građevinskog zemljišta doživjela je pad od gotovo 30% u 2025. godini u odnosu na godinu ranije. Dakle, te su godine prodana 542 građevinska zemljišta, a 2025. godine 380, a pala je i cijena za 2,3%, s 12,41 eura po kvadtaru na 12,12 eura.

Mlade obitelji i Zagrepčani

Mlade  obitelji, stanovnici Zagreba te domaća dijaspora čine glavne skupine kupaca kuća u Hrvatskom zagorju u 2026. godini. Budući da su cijene nekretnina na Jadranu i u Zagrebu dosegnule rekordne razine, zeleni brežuljci Zagorja profilirali su se kao iznimno privlačna i financijski dostupnija alternativa. Najviše nekretnina kupuju mlade obitelji te stanovnici Zagreba. Svi oni traže mirnije okruženje za život i rad na daljinu, pri čemu prednost daju useljivim obiteljskim kućama s okućnicom koje ne zahtijevaju dugotrajne i skupe adaptacije. Zagrebački su ‘vikendaši’ i tradicionalno najbrojniji kupci kuća za odmor i starih kleti u vinogradima. Mnogi od njih kupuju starije posjede koje potom postupno uređuju kao privatne oaze za bijeg iz grada preko vikenda.

Najviše se traže stanovi

Vlasnik obrta za posredovanje u prometu nekretninama Terra Particula Goran Vrgoč kaže da je primjetan trend da je još uvijek potražnja za stanovima i obiteljskim kućama u Zagorju veća od ponude. -To se svakako odnosi na stanove. Odgovoriti na pitanje pada li ili raste njihova prodaja bilo bi netočno obzirom da se svi novoizgrađeni stanovi prodaju, odnosno rezerviraju prije negoli stambene zgrade budu izgrađene. U slučaju da se gradi više nego u prethodnom razdoblju, proporcionalno tome rasla bi i prodaja – ističe Vrgoč. Zanimalo nas je što se kupuje najviše, stanovi, kuće, poslovni objekti ili vikendice.  - Ako bi napravili top listu prodaje nekretnina, svakako bi prvo mjesto zauzeli stanovi, nakon njih bi slijedila gradilišta za obiteljske kuće i zgrade, zatim kuće, potom gradilišta za vikendice, a na začelju bi bila poljoprivredna i šumska zemljišta. Poslovni objekti i zemljišta namijenjena gospodarskim djelatnostima kupuju se rjeđe, no i za njih postoji postoji povećani interes – odgovora Vrgoč.

Najatraktivnija područja

Kao i ranijih godina, najatraktivnija područja za kupnju nekretnina i dalje su Zabok, Oroslavje, Veliko Trgovišće i Stubičke Toplice. -  Najviše stanova se prodaje u Zaboku, dok se vikendice i gradilišta za vikendice traže na području Stubičkih Toplica, Donje Stubice, Zaboka, Oroslavja i Velikog Trgovišća. Apsolutno najatraktivniji grad je Zabok, koji zbog brze pruge i autoceste funkcionira kao predgrađe Zagreba. Slijede ga Krapina, Oroslavje i Veliko Trgovišće – kaže Vrgoč. Dodaje da cijene obiteljskih kuća trenutno stagniraju, dok cijene stanova u novogradnji rastu i kreću se od 2.800 eura  do 3.600 eura. - Naravno, porast cijene stanova u novogradnji utjecao je i na cijene stanova u starogradnji. Njihova cijena kreće se oko 2.500 eura, no njih je na tržištu jako malo. Cjenovne iznimke su vrijednosti stanova u renoviranim starim kućama. Takvi stanovi mogu biti jeftiniji i cijene im se kreću do 2.500 eura – zaključuje Goran Vrgoč.

Građevinske dozvole

Pitali smo i Krapinsko – zagorsku županiju koliko je posljednjih godina izdala građevinskih dozvola za obiteljske kuće i stambene zgrade. Kako odgovara Mario Barić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, 2024. godine izdana je 161 građevinska dozvola od toga za stambene zgrade (odnosno kuće) 151, a višestambene zgrade 10 dozvola. Godinu dana kasnije, broj izdanih dozvola popeo se na 214, od čega 199 za stambene, a 15 za višestambene zgrade, a ove godine, do 31. kolovoza, izdano je 87 dozvola, od čega 70 za stambene, a 17 za višestambene zgrade. - Dodatno ističemo kako je u sklopu reforme prostornog uređenja i graditeljstva u Republici Hrvatskoj uveden novi, redizajnirani sustav eDozvola. Zbog provedbe potrebnih aktivnosti povezanih s prelaskom na novi sustav, tijekom prve polovice godine dolazilo je do poteškoća i prekida u njegovu radu, što je u pojedinim razdobljima onemogućavalo rad u sustavu i utjecalo na dinamiku izdavanja građevinskih dozvola – pojašnjava Barić.