Najveći problem hrvatskog mirovinskog sustava nije samo visina mirovina, nego razlika između prosječne plaće i prosječne mirovine, koja danas iznosi oko 810 eura mjesečno. Upravo taj jaz otvara pitanje koliko zapravo iznosi "dostojanstvena mirovina" i mogu li građani bez dodatne štednje u starosti zadržati životni standard iz radnog vijeka. Analiza investicijskog stručnjaka Emilija Gučeca iz Finaxa pokazuje da prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 717 eura, dok je prosječna neto plaća 1.527 eura, što znači da mirovina pokriva tek oko 47 posto prethodnih primanja, piše Novi list.

"Razlika između plaća i mirovina u Hrvatskoj sve je izraženija, a bez dodatne individualne štednje građani bi u starosti definitivno mogli računati na osjetan pad životnog standard", istaknuo je Emilio Gučec. Prema njegovim procjenama, osoba koja danas ima 30 godina trebala bi izdvajati oko 175 eura mjesečno kako bi u mirovini mogla zadržati približno isti standard života. "Analiza je pokazala da je razlika između prosječne plaće i mirovine oko 810 eura mjesečno. Kako bi se u starosti zadržao sličan životni standard, osoba stara 30 godina trebala bi izdvajati oko 175 eura mjesečno", naveo je Gučec.

Za ostvarenje tog cilja potrebno je do mirovine prikupiti oko 370.000 eura, uz dugoročni godišnji prinos od gotovo osam posto. Gučec upozorava da kasniji početak štednje znatno povećava potrebna izdvajanja pa bi osoba koja počne štedjeti s 40 godina morala izdvajati oko 314 eura mjesečno. OECD i Europska unija smatraju da bi za očuvanje životnog standarda mirovina trebala iznositi oko 70 posto prethodne plaće, dok su hrvatske mirovine trenutačno ispod 50 posto prosječne plaće. Zbog toga stručnjaci sve više naglašavaju važnost dodatne individualne štednje i ulaganja.

U Raiffeisenu navode kako danas više od 500.000 građana štedi u trećem mirovinskom stupu, u kojem je akumulirano oko 1,7 milijardi eura imovine. "Dugoročne projekcije pokazuju kako mirovina iz obveznog sustava sama po sebi u većini slučajeva neće biti dovoljna za očuvanje životnog standarda na razini radnog vijeka", poručuju iz Raiffeisena. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava ističu kako su mirovine u posljednjih deset godina porasle više od 100 posto, sa 358 na 725 eura, dok se omjer mirovine i prosječne plaće zadržao na oko 48 posto.

Naglašavaju i da je duljina radnog staža ključna za visinu buduće mirovine. Primjerice, prosječna starosna mirovina za osobe s više od 40 godina staža u travnju 2026. iznosila je 1.026 eura, odnosno 67,2 posto prosječne plaće. Iz HZMO-a navode i da se posljednjih godina poboljšao omjer zaposlenih i umirovljenika, koji sada iznosi 1,41 radnika na jednog umirovljenika.