Maslac ili margarin? Pitanje je to koje se često postavlja na doručku. Dok ljubitelji maslaca cijene njegovu aromu, zagovornici margarina ističu prednosti biljnih masnoća. Koja je opcija zapravo bolja, ona životinjskog ili biljnog podrijetla? Maslac se proizvodi od mliječne masti, dok se margarin uglavnom dobiva iz biljnih ulja kao što su repičino, maslinovo ili suncokretovo. U nastavku ćemo detaljnije istražiti njihove razlike, zdravstvene aspekte te moguće alternative.

Maslac sadrži više od 80 posto masti, od čega su dvije trećine zasićene masne kiseline. Zbog toga je dugo bio smatran nezdravim, sumnjalo se da povećava razinu takozvanog "lošeg" LDL kolesterola u krvi. Međutim, novija istraživanja pokazala su da na razinu kolesterola značajnije utječu genetska predispozicija, životne navike i metabolizam, nego sama prehrana.

Nadalje, dio zasićenih masnih kiselina u maslacu čine kratkolančane i srednjelančane masne kiseline. Za razliku od dugolančanih, vjeruje se da one ne utječu negativno na LDL kolesterol niti povećavaju rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Unatoč tome, zbog visoke energetske vrijednosti, preporučuje se umjerena konzumacija maslaca.

Prema mišljenju stručnjaka Njemačkog društva za prehranu (DGE) i organizacije Stiftung Warentest, margarin ima povoljniji sastav masnih kiselina u usporedbi s maslacem, kako prenosi t-online.de. Margarini proizvedeni od zdravih ulja, poput repičinog, suncokretovog ili lanenog, bogati su omega-3 i omega-6 masnim kiselinama.

Dokazano je da ove višestruko nezasićene masne kiseline pozitivno utječu na snižavanje visokog krvnog tlaka, smanjenje zgrušavanja krvi te općenito na zdravlje srca.

Iako su biljna ulja općenito zdravija od mliječnih masti, s margarinom je ipak potreban oprez. Neki margarini sadrže značajne količine kokosovog i palminog ulja, koja su bogata zasićenim masnim kiselinama. Stoga stručnjaci savjetuju odabir margarina s niskim udjelom zasićenih masti, što se može provjeriti na tablici nutritivnih vrijednosti proizvoda.

Tijekom procesa rafiniranja biljnih ulja mogu nastati štetne tvari. Istraživanje časopisa "Öko-Test" iz 2023. godine pokazalo je da su svi testirani margarini u većoj ili manjoj mjeri sadržavali tragove mineralnog ulja. S druge strane, transmasti, koje su se nekada stvarale tijekom stvrdnjavanja margarina, danas su rijetke u europskim proizvodima.

Osim biljnih ulja, margarini mogu sadržavati i razne druge sastojke poput vode, soli, kisele sirutke, jogurta, obranog mlijeka, emulgatora, konzervansa, limunske kiseline, aroma i bojila beta-karotena, a nekima se dodaju i sintetički vitamini.

Maslac, za razliku od margarina, smije sadržavati samo vodu, sol, bojilo beta-karoten i bakterije mliječne kiseline. Međutim, testiranje koje je proveo Stiftung Warentest 2023. godine otkrilo je tragove mineralnog ulja u svim testiranim maslacima.

Margarin može biti dobra zamjena za maslac jer sadrži zdravije masti i obično je znatno povoljniji. Ipak, pri kupnji je važno obratiti pažnju na nekoliko detalja. Odabirom organskih proizvoda izbjegavaju se ostaci pesticida.

Margarini s visokim udjelom prirodnih, hladno prešanih ulja, poput repičinog, bogatiji su omega-3 masnim kiselinama. Analiza popisa sastojaka otkriva koji su aditivi dodani, stoga se isplati usporediti različite proizvode.

DGE osobama s povišenim masnoćama u krvi preporučuje da umjesto maslaca odaberu margarin s visokim udjelom višestruko nezasićenih masnih kiselina.

Nutricionisti savjetuju izmjeničnu konzumaciju maslaca i margarina te općenito umjereno korištenje, u tankom sloju. Osim vrste masti, važna je i količina. Prema DGE-u, dnevni unos ne bi smio prelaziti 10 grama, što odgovara otprilike jednoj žlici.

Postoje i razlike u udjelu masti: dok maslac i punomasni margarin sadrže oko 80 posto masti i približno 700 kilokalorija na 100 grama, polumasni margarini imaju samo oko 40 posto masti i oko 400 kilokalorija.

Ako želite nešto drugo namazati na kruh, možete razmotriti svježi sir, humus, avokado ili pesto. Na taj način unosite manje masnoća i obogaćujete svoju prehranu, piše Index.