Stara su vjerovanja da lastavice u dom donose sreću

Autor: jk

11 srpnja, 2021. 16:27

Nekadašnje je seosko dvorište bilo nezamislivo bez lastavičjeg cvrkuta

Iako se lastavice smatraju prvim vjesnicima proljeća, o lijepom vremenu i toplini ovisi kada će se lastavice doseliti u tople krajeve, odnosno pred jesen odseliti. Obzirom da su ptice selice, lastavice nastanjuju sve kontinente osim Antarktika, pa tako u ljetnim mjesecima žive i u Hrvatskoj.

Jutros smo fotografirali jedno gnijezdo s četiri mlade lastavice, čiji su ga roditelji izgradili u jednom gospodarskom objektu, gdje su za svoje ptičice pronašli dom. Obzirom da nikada do sada lastavice nisu savijale gnijezda na tom mjestu i u tom dvorištu, vjerujemo da su iz nekog razloga odlučile baš ovdje pronaći svoj privremeni dom (a možda i stalni, u nadi da će se vratiti i iduće godine).

Naime, prema starinskim vjerovanjima lastavice su donosile sreću dvorištima, odnosno obiteljima kod kojih su se nastanjivale. Nekadašnje je seosko dvorište bilo nezamislivo bez lastavičjeg cvrkuta. S toplim vremenom u kasno proljeće lastavice bi savile svoja gnijezda uglavnom uz štale i gospodarske objekte, ispod stropa i uz zidove i grede, obzirom da su na tim mjestima kukcima i muhama, mogle bez problema prehranjivati svoju malu obitelj.

Lastavica pripada redu vrapčarki, u podred pjevica. Smatra se da potječu iz Afrike, jer tamo živi najviše vrsta. Tijelo im je vitko, leđa crna s plavkastim odsjajem, smeđe im je grlo i čelo, a trbuh bijeli, dok im je rep rašljast. Krila su im uska, kljun kratak, a grkljan mogu široko otvoriti te kukce hvataju u zraku. Obično lete brzinom 30-40 km na sat, ali mogu doseći i veću brzinu. Lastavica može doživjeti do pet godina.

Ljudi su ih smatrali praktički svojim domaćim životinjama i veselili su se njihovom dolasku. Zbog svoje su brige prema mladima bile simbol obiteljskog doma, stoga su ljudi u lastavici na neki način vidjeli svojevrsnu čuvaricu i zaštitnicu, odakle i vjerovanje da donosi sreću. Vjerovali su stari i da lastavica, koja je sagradila gnijezdo uz samo obiteljsku kuću, čuva dom od udara groma, a vjerovalo se i da je lastavica najavljivač kiše. Otuda je nastalo tumačenje da će kiša padati ako lastavice nisko lete, odnosno da kiše neće biti ako lete visoko u nebo.

Mnogi od nas sjećaju se priča djedova i baka o mladim lastavicama i njihovim dogovaranjima za seobu. Oko Male meše, odnosno blagdana Male Gospe, 8. rujna, lastavice bi se okupljale na žicama električnih vodova i 'dogovarale' plan putovanja u toplije krajeve.

Takvi su prizori, kao i lastavičja gnijezda, danas sve rjeđi, em zbog toga što su mnoge vrste, zbog ljudskih aktivnosti na njihovim područjima, postale ranjive i izumiru, em zbog toga što je sve manje seoskih gospodarstava i štala s blagom, gdje im je bilo omiljeno stanište.

Stoga nam nije za zamjeriti ako vjerujemo da lastavice zaista svojim dolaskom donose sreću u naše domove.