Gazirana pića američki kardiohirurg dr Džeremi London je javno proglasio „tekućom smrću“, i pojasnio da nije riječ o alkoholu, već o običnoj limenci koju većina nas otvori uz ručak.

Tvrdnja zvuči pretjerano dok je ne pročitate do kraja, a onda počnete preispitivati što vam stoji u vratima hladnjaka.

Zašto baš gazirana pića, a ne nešto očitije

London je na svojim mrežama nabrojao četiri navike kojih se osobno kloni kako bi dočekao duboku starost u formi. Cigarete, alkohol i bijeli kruh su očekivani osumnjičenici. Četvrti na listi je iznenadio mnoge, jer je riječ o sasvim legalnom piću koje djeca dobivaju uz pomfrit.

U emisiji „Today“ priznao je da je izraz „tečna smrt“ izabrao namjerno, kako bi privukao pažnju. Iza dramatičnog naziva stoji jednostavna računica: prazne kalorije se talože godinama, a nitko ne primijeti kada je točno počeo problem s pritiskom ili opsegom struka.

Kako gazirana pića ulaze u tijelo, a izlazi račun kod liječnik

Prehrana, prema riječima ovog kardiohirurga, kontrolira oko osamdeset posto tjelesne težine, dok tjelesna aktivnost sudjeluje sa svega dvadeset. Tri popijene čaše zaslađenog napitka puno je lakše unijeti nego istrčati na traci. Račun je nemilosrdan i ne ovisi o dobrim namjerama. Dr. William Li, u podcastu „ZOE Science & Nutrition“, upozorava da sokovi iz limenke često prolaze ispod radara u usporedbi s cigaretama. Klinička i epidemiološka istraživanja povezuju njihovu prekomjernu upotrebu s metaboličkim bolestima, srčanim problemima i pojedinim vrstama raka.

Problem nisu samo dvije žlice šećera u čaši

Greška broj jedan je misliti da je sve u šećeru. Da je tako, prešli biste na dijetalnu varijantu i mirno spavali. Li podsjeća da su tu i aditivi, umjetne boje, arome, konzervansi i stabilizatori, cijeli niz sastojaka s E-brojevima koje izgovorite tek iz trećeg pokušaja.

Dugotrajna izloženost tom koktelu, dan za danom, pravi stvarnu štetu organima. Pojedinačna limenka nikoga nije ubila. Problem je dvadeset godina pijenja po jedne uz ručak.

Sustavni pregled u časopisu „BMJ“ povezuje redovnu konzumaciju zaslađenih napitaka s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, prema meta-analizi o vezi između zaslađenih pića i metaboličkih bolesti.

Čime zamijeniti zaslađene napitke

Zamjena ne mora nalikovati bolničkoj dijeti. Voda s kriškom limuna, krastavca ili listom mente u staklenoj boci stoji u hladnjaku i izgleda kao nešto što biste platili u kafiću. Domaća limunada s žličicom meda zadovolji potrebu za slatkim bez petnaest grama šećera po čaši.

Nezaslađeni zeleni čaj uz ručak mijenja naviku otvaranja limenke. Kefir ili kiselo mlijeko uz obrok rješava i osjećaj sitosti, a crijeva vam zahvaljuju tjednima unaprijed.

Tijelo šalje signale prije nego što stigne dijagnoza

Obratite pažnju na nekoliko stvari: stalna žeđ koja se ne gasi vodom. Naglo ogladnite već dva sata nakon obroka. Stopala vam oteknu navečer. Glavobolja pred kraj radnog dana. Masnoća oko trbuha koja se ne miče ni nakon mjesec dana vježbanja. Ako prepoznajete barem dva znaka, hladnjak je prvo mjesto za reviziju.

Ako imate povišen tlak, šećer ili obiteljsku povijest srčanih bolesti, razgovor s liječnikom o prehrambenim navikama vrijedi više od bilo koje liste s interneta.