Kako piše Cerema, a prenosi HAK-ova Revija, najpovoljnija brzina za potrošnju u većini slučajeva ipak je nešto niža - oko 70 km/h.

Potrošnja goriva ne raste i ne pada ravnomjerno s brzinom. Na nju snažno utječu rad motora, broj okretaja, odabrani stupanj prijenosa i ukupno vrijeme vožnje. Pri vrlo malim brzinama motor često radi u nepovoljnom režimu, pa je potrošnja visoka. Primjerice, u prvoj brzini može dosegnuti i oko 15 litara na 100 kilometara.

S povećanjem brzine i prelaskom u viši stupanj prijenosa motor radi učinkovitije, pa potrošnja pada. No to vrijedi samo do određene točke.

Prema studiji francuskog centra znanja Cerema, potrošnja goriva slijedi takozvanu asimetričnu U-krivulju. To znači da je pri vrlo malim brzinama, otprilike između 10 i 40 km/h, potrošnja relativno visoka, zatim postupno pada i najnižu vrijednost doseže oko 70 km/h.

Upravo se ta brzina pokazuje kao najbolji kompromis između učinkovitog rada motora, trajanja vožnje i otpora zraka. Kad brzina nastavi rasti, glavni problem postaje aerodinamički otpor. Već oko 80 km/h on počinje imati presudnu ulogu, a raste kvadratno. To znači da povećanje brzine ne donosi proporcionalno veći otpor, nego puno izraženiji. Primjerice, povećanje brzine sa 100 na 120 km/h može povisiti potrošnju za oko 20 posto.

Kod električnih vozila taj je učinak još vidljiviji. Veća brzina izravno znači veću potrošnju energije i osjetno manji doseg. Prema navedenim testovima, razlika između 110 i 130 km/h može donijeti više od četvrtine dodatne potrošnje.