Ekonomska kriza i njezine moguće posljedice koji bi kao krajnju posljedicu imale i otpuštanje radnika ovih su dana glavna tema. Što se događa na tržištu rada, ima li već znakova krize i kakva su predviđanja, razgovarali smo s pročelnicom Područne službe Krapina Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Mirjanom Jurman.

- S obzirom da su naši poslodavci još dosta oprezni u izjavama i s obzirom da zasada ne najavljuju neka veća otpuštanja osim onog što je događalo sa stečajem Elcona i likvidacijom Orokonfekcije, situacija je možemo reći redovna. Ono što se događa uvijek krajem godine je da prestaje s radnim odnosom jedan dio radnika u građevini i oni koji su na određeno vrijeme, obično duži period. Većih najava otpuštanja za sad kod nas nema. Dapače, pojavile su se veće potrebe i to u tekstilu. Radnike traži Estare Culto (bivši Heruc) i Prevent koji je dio radnika otpustio, ali opet ima potrebe za zapošljavanjem, čak večeg broja radnika. Poslodavci koji još možda nemaju zaključene ugovore čuvaju radnike jer se u pravilu radi o poslovima za koje su potrebna određena znanja i vještine i teško je ponovno dobiti radnike tih znanja, uložili su u njih, pa se na neki način čeka. Ono što se pojavljuje ove godine je veće zapošljavanje prodavača. To je znamo zbog centra otvorenog u Svetom Križu Začretju, pa je tako najtraženije zanimanje prodavač, a imamo i još najava. Karakteristično je za nas da i dalje imamo određeni deficit zanimanja i nema naznaka promjene – veli pročelnica Jurman.

U Zavodu se još očekuje proračun da se vidi s kojim iznosom će se poticati programi aktivne politike zapošljavanja, a sigurno je da će se i dalje ulagati u obrazovanje u koje se treba uključiti čim više ljudi, pa i na našem području. Zato će se već 18. siječnja krenuti s anketama o potrebama poslodavaca kuda usmjeriti obrazovanje nezaposlenih.

Sve više nezaposlenih iznad 50 godina

- Na našem je području bilo veće smanjenje nezaposlenih nego na državnom nivou. Povećanje je tradicionalno u srpnju i kolovozu zbog ulaska školaraca u evidenciju, a povećanje je bilo u listopadu zbog stečaja Elcona. Ovaj mjesec nemamo najave nekog većeg broja ulaska u evidenciju. To će se dogoditi u siječnju protokom zakonskih rokova vezanih za Orokonfekciju jer radnici su još na otkaznom roku. Jedan dio tih radnika je raspoloživo za rad, imaju dobra stručna znanja i koji bi se mogli, ako neće biti većih potresa na tržištu rada, naći posao. Problem je da se znatno povećava udio nezaposlenih starijih od 50 godina. U tim firmama koje su u stečaju ili likvidaciji je jedan dobar dio takvih osoba. Kad dođu na evidenciju ćemo vidjeti hoćemo li ih moći uključiti u obrazovne aktivnosti – istaknula je pročelnica.

Što se tiče naknada nezaposlenima, prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju propisuje se tko i u kojim uvjetima, ako se u roku od 30 dana prijavi na evidenciju, ima pravo na naknadu.

- Moramo više težiti tome da što više ljudi i što duže radi, a prema podacima spadamo u zemlje gdje je učešće starijeg stanovništva vrlo malo kao radnoaktivnog. Zato se trebamo potruditi da takve osobe aktiviramo, a isto i poslodavci. Novčana naknada nikad nije bila upitna ni u težim vremenima, pa pretpostavljam da neće ni sada– veli naša sugovornica. Ipak situacija na tržištu rada u posljednje vrijeme se promijenila. Nekada su prodavači dugo čekali posao u struci. Danas nalaze posao.

Dodatno obrazovanje i prekvalifikacija

- Ono čega trebamo biti svjesni je da treba završiti neku školu, ali treba biti spreman prihvatiti zaposlenje koje se nudi, pa ga naučiti i prilagoditi se. Pojavljuju se nova znanja. Evo npr. završiti srednju elektrotehničku s osposobljavanjem za CNC tokara, znači brže zaposlenje. Ove smo godine s obzirom na zahtjeve poslodavaca išli na tu vrstu obrazovanja i svi su se zaposlili. Vrlo je važno pokušati se osposobiti za zanimanja koja se traže. Ove godine su se poslodavci iz priobalja najavili već za prosinac. To nije bilo niti jedne godine. I oni najavljuju prilagodbu tržištu, trebat će radnike i dolaze na predstavljanja. Naše toplice, Terme Tuhelj imaju stalno otvorene potrebe. Očekujemo Krapinske i Stubičke. Kuhari i konobari se stalno traže. Za neka zanimanja ne bi treblo biti većih poteškoća za zapošljavanje. Poslodavci, osim ako se ne radi o javnim ustanovama koje moraju javno oglašavati radna mjesta, mogu do radnika na više načina. Jedan dio ide tradicionalno preko Zavoda jer ga smatraju burzom rada, dio preko privatnih agencija, dio privatnim kanalima.

Plan traženja posla

- Poslodavci i sami rade vlastite baze nezaposlenih gdje im i Zavod na neki način pomaže. Svaka nezaposlena osoba koja je raspoloživa za rad, mora i određene aktivnosti provoditi za svoje zapošljavanje. Mora napraviti plan traženja posla i dostaviti dokaze da je napravila životopis, odnijela ga poslodavcu i oni tako skupljaju bazu. Prema podacima Mirovinskog koji su najrelevantniji još uvijek veliki dio poslodavaca podnosi zahtjeve preko Zavoda. Na evidenciji ne trebaju biti samo nezaposleni, već mogu biti i tražitelji posla, osobe koje negdje rade, ali žele promijeniti posao, da dobivaju informacije od Zavoda. Svaki poslodavac i nezaposleni mogu se registrirati na naše stranice i besplatno pretraživati baze nezaposlenih, ili dati životopis. Poslodavcima je dobro da idu preko Zavoda jer mi dajemo podatke o uvozu radne snage za deficitarna zanimanja, predlažemo koji kadar se može uvoziti – objasnila nam je pročelnica Jurman.

Zavod za zapošljavanje se i prema europskim smjernicama smatra vodećim akterom na tržištu rada. Treba preuzeti glavnu ulogu promotora povezivanja socijalnih partnera, sve one koji mogu utjecati na tržište rada, Obrtničku i Gospodarsku komoru, obrazovne ustanove. Ali, kako napominje pročelnica Jurman, samo s dobrim i točnim podacima iz gospodarstva, mogu se poduzimati koraci prema obrazovnom sektoru i nezaposlenima.