Na sjednici Vlade krajem lipnja odobreno je povećanje kvota za uvoz stranih radnika, i to 2000 dozvola za turizam i 1000 za građevinu, uz mogućnost dodatnog povećanja za po još 1000 radnika. Iako je tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić rekao kako su kvote zadnja linija obrane jer je cilj rast plaća i zapošljavanje domaćih radnika, poslodavci su, čini se, jedva dočekali mogućnost da uvezu radnike jer domaće jednostavno ne mogu pronaći. Iako su prve asocijacije na uvoz radne snage uglavnom turističke djelatnosti, potreba za radnicima velika je i u drugim djelatnostima i to ne samo na Jadranu. S tim se problemima susreću i zagorski obrtnici i gospodarstvenici.

Odbjegli Albanci

Dozvole za rad i boravak državljanima stranih zemalja daje Policijska uprava pa smo pitali i našu zagorsku policijsku upravu koliko je istih odobrila ove godine. - U razdoblju od 1. siječnja 2019. do 20.kolovoza 2019. godine Policijska uprava odobrila je ukupno 786 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja. Riječ je o državljanima Albanije, BiH, Filipina, Kine, Kanade, Kosova, Nepala, Rusije, Makedonije, Srbije, Šri Lanke i Ukrajine – rekli su nam iz PU krapinsko – zagorske. A kako stoje stvari na terenu pitali smo i Davora Pleška, predsjednika Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije. Prema njegovim riječima, s pomanjkanjem radne snage muči se velik broj obrtnika u našoj županiji pa im uvoz radnika više nije nikakav bauk.

– Uvoz radne snage postao je naša realnost. No, ima i tu problema. To što mi uvozimo radnike ne znači da dobivamo i kvalitetne radnike. Evo, imamo slučaj jednog kolege koji je zaposlio nekoliko Albanaca, dao im smještaj i sljedeće jutro su doslovce pobjegli – ispričao je Pleško uz riječi kako je još jedan od problema što se radne dozvole čekaju poprilično dugo vremena. One se u prosjeku izdaju za 45 do 60 dana, a sav teret, i financijski i administrativni, je na leđima obrtnika. Jedan od problema je, ističe Pleško, što se obrtnici sami muče oko dobivanja dozvola, a sve to skupa ne garantira da će dobiti dobrog radnika koji je spreman raditi. – Najviše potrebe za uvozom radnika imaju građevinari i prijevoznici, a problem nedostatka radne snage zasigurno neće jenjavati – istaknuo je predsjednik Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije Davor Pleško.

Indijci u Zaboku

Da su radnici iz stranih zemalja već itekako prisutni na terenu u našoj županiji dokaz je primjer iz Zaboka. Ovih se dana, naime, u samom centru grada vrše radovi na izgradnju nogostupa, a uz domaće radnike mogla su se primijetiti i dva tamnoputa mladića. Miro Rafajec iz Cesarec gradnje, tvrtke koja je izvođač radova, rekao nam je kako je riječ o dvojici mladića iz Indije. – Riječ je o radnicima našeg kooperanta. Dečki su iz Indije i jako smo zadovoljni kako rade. Vrijedni su i nema s njima nikakvih problema – ispričao nam je Rafajec dodajući kako, nažalost, domaćih radnika ima sve manje i sve ih je teže pronaći. Smatra kako je uvoz radnika budućnost većine obrtnika i poduzetnika jer problem koji je u Hrvatskoj nastao neće se riješiti preko noći. Iako su, priznaje Rafajec, prvih dana dva mlada Indijca bila svojevrsna atrakcija, a tražio se i selfie više, sada je njihovim kolegama situacija već sasvim uobičajena.

Osim u građevini, radnici iz drugih zemalja zapošljavali su se i u drugim branšama. Prije otprilike godinu dana o ovoj smo istoj temi pisali na stranicama našeg tjednika, no fokusirani smo bili na tekstilnu branšu. Tada je jedan međimurski portal objavio kako je tvrtka Boxmark, zbog nedostatka domaćih radnika, zaposlila one iz Meksika, BiH i Ukrajine, no ta nam tvrtka tada na upit nije odgovorila. Nisu nam odgovorili ni iz Kostel Prometa da bi potvrdili glasine kako u njihovim pogonima rade Bugari, no potvrda nam nije ni bila potrebna obzirom da su nam tu informaciju potvrdili neki od djelatnika te tvrtke. Uvoz radne snage trenutno bi mogao riješiti problem nedostatka radnika, no čini se da samo u kvantitativnom obliku jer kvalitetnog radnika, slažu se poslodavci, teško je naći i u Hrvatskoj i izvan njenih granica.