U Krapini se danas održava okrugli stol na temu „Klizišta“, koji povodom Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, organizira Područna služba civilne zaštite Krapina uz pokroviteljstvo Krapinsko-zagorske županije.

Na okruglom stolu uz Područnu službu civilne zaštite Krapina sudjeluje Hrvatski geološki institut, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša KZŽ, Županijska uprava za ceste KZŽ i Općina Jesenje.

Kako je i napomenuo Vlatko Gulam, ispred Hrvatsko geološkog instituta, ovo je sasvim logična tema za Krapinsko – zagorsku županiju, jer je rizik od klizanja najizraženiji upravo u ovoj županiji, što se područja Hrvatske tiče. - Mi kao Hrvatski geološki institut smo proveli jedan projekt  u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje KZŽ i tom prilikom smo utvrdili da na području ove županije ima otprilike 6600 klizišta. Time ta županija spada u najrizičnije županije što se tiče prijetnje klizišta. Točnu lokaciju klizišta ne možemo predvidjeti, ali možemo zonirati prostor s obzirom na podložnost prema klizanju. To je i učinjeno u toj studiji, zonirali smo područja u tri zone, crvenu žutu i zelenu i za sve tri zone smo propisali određene mjere sukladne razini županijskog plana – naveo je Gulam.

Ravnatelj Županijske uprave za ceste Krapinsko – zagorske županije Stjepan Sirovec istaknuo je da se ŽUC, na mreži od 670 km cesta u sklopu svih radova koje provodi, na žalost, bavi i problematikom sanacije klizišta. - Uz ovu današnju temu pripremili smo kratak presjek. Uzeli smo period od  2013. do 2025. godine, gdje smo na kartu javnih cesta na području KZŽ označili sanirana klizišta. U tom periodu sanirano je 76 klizišta, sva zajedno su bila u vrijednosti nešto više od 8,1 milijun eura. Imamo pojedinačno klizišta u vrijednosti od 20.000 eura pa sve do 700.000 eura. U prosjeku godišnje saniramo 5 klizišta – naveo je Sirovec. Kao zaključak, istaknuo je da bez obzira na saniranje određenog broja klizišta svake godine, ona će se i dalje stvarati, zbog prirodnih utjecaja, ali i ljudskog utjecaja.

-Na prirodne utjecaje ne možemo puno utjecati, ali što se ljudskog faktora tiče, svi zajedno vjerojatno možemo odraditi neke aktivnosti da broj klizišta bude manji i da posljedično šteta od tih klizišta bude manje. Prvenstveno to znači graditi na mjestima gdje se može graditi, utjecaj na oborinsku odvodnju, da se bolje uređuje, kontrolira prekomjerna sječa i slično. Možda bismo onda mogli kontrolirati broj klizišta i spriječiti štetu i na prometnoj infrastrukturi i okolišu – napomenuo je Sirovec.

Voditelj Službe civilne zaštite Krapina Miro Klasiček istaknuo je da su klizišta uvijek aktualna tema u Zagorju. – Sam povod za okrugli stol ove godine je obilježavanje Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa koji se obilježava 13. listopada. Ideja i smisao ovog okruglog stola je da predstavnici struke predstave svoja saznanja o klizištima, vrstama, dinamici nastanka klizišta i kako to možemo prevenirati, odnosno umanjiti potencijalnu štetu – istaknuo je Klasiček.

Župan Željko Kolar rekao je da je ova interesantna tema praktički naša svakodnevica. – Preko 8 milijuna eura smo od 2013. godine uložili u sanaciju klizišta, od toga preko 70 posto je vlastitih sredstava. Zamislite koliko smo mogli modernizirati prometnica, napraviti novih nogostupa, da nije bilo te elementarne nepogode. Imate klizišta od 20.000 eura pa do 600.000 eura. Za jednu općinu ili grad je to ogroman teret i trošak kojeg objektivno bez pomoći s nacionalne razine teško da mogu sanirati, a onda ne smijemo zaboraviti niti privatne osobe jer se i kod njih zna dogoditi, bez njihove krivnje, klizište koje ugrožava njihovu stambenu zajednicu i koje bez pomoći općine, države ili županije to ne može riješiti. Nekada i kolege načelnici i gradonačelnici nemaju dovoljnih fiskalnih kapaciteta da pomognu ljudima, a kao što znate, program Ministarstva graditeljstva nakon obilaska terena je jednostavno stao i dvije godine se nije događalo apsolutno ništa. Sada su pokrenuta ponovna izlaženja na teren da se vidi je li se stanje u međuvremeno promijenilo i onda će se konačno ljudima koji su podnijeli zahtjev prije dvije, tri godine, osigurati određena sredstva i sanirati njihova klizišta – rekao je Kolar.

Napomenuo je da se svi moramo dodatno educirati. – Moramo i poštovati prirodu, drugačije projektirati i  izvoditi radove . Također, ljudi kada ulaze u bespravnu gradnju moraju biti svjesni da su preuzeli rizik i da im nitko neće moći nadoknaditi štetu koja se dogodi nakon klizanja terena na njihovom privatnom zemljištu – napomenuo je župan.

Dodao je da u zakonu nisu detaljno definirani postupci za klizišta i na različite su načine detektirana područja. - Resorno ministarstvo radi na tome, kao i na određenim uređajima koji bi pratili što se na licu mjesta događa s tlom, da bi se mogli pravodobno reagirati – rekao je župan, dodavši da su se, s obzirom na sinoćnje nevrijeme, u Zagorju sigurno otvorila nova klizišta.  - Samo je putanje gdje, u čijoj nadležnosti i koliko će koštati sanacija. U novom prostornom planu smo se posebno pozabavili s klizištima i tu će biti jasne poruke JLS na što moraju posebno voditi pozornost – upozorio je župan.