U Loboru se doslovno može iščitati najstarija hrvatska povijest. Da je Svetište Majke Božje Gorske, osim omiljenog marijanskog svetišta brojnih hodočasnika, pravi „zlatni rudnik“ i nepresušni izvor novih saznanja koji pruža sve jasniji uvid u našu povijest, potvrđuju nova arheološka istraživanja koja su ovog lipnja nastavljena pod vodstvom dr.sc. Krešimira Filipca, pročelnika Odsjeka za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

Više od 20 godina

Istraživanja ovog hrvatskog arheološkog bisera traju više od 20 godina. – Radili smo na sanaciji bližeg okoliša svetišta, arheološka iskopavanja uokolo same crkve i kompletno svetišta. Tu su bile najznačanije zgrade koje smo otkrili, od hrama božice Dijane, ranokršćanske crkve, predromaničke bazilike do romaničke crkve i ove postojeće crkve koju obnavljamo. No, zadnjih nekoliko godina fokusirali smo se na bližu okolicu, jer nam je važno nam je pokazati u kakvom je okruženju sve to nastalo. Zbog toga su nam istaživanja krenula u dva smjera. Jedno je čisto arheološko, koje se trenutno i odvija, a radimo ga sa studentima. Imamo međunarodnu ekipu, od 20 – ak studenata većina je iz SAD – a i Kanade, a tu su i naši domaći s Filozofskog fakulteta, oni rade na istraživanjima na kasnoantičkom bedemu. To je bliže okruženje. Drugo istraživanje je fokusirano na georadarska magnetska istraživanja bliže okolice – priča na dr. sc. Filipec te otkriva da su ta potonja istraživanja pokazala izuzetno značajna otkrića.

Grad se širi izvan bedema

-Imamo pokazatelje da se grad širi izvan bedema na okolna polja. Riječ je o srednje velikome antičkome mjestu, u ovim našim krajevima najvećem postojećem, dakle ne samo o utvrdi nego i gradu koji je svoj vrhunac doživio negdje tijekom 3., 4. i 5. stoljeća – otkriva voditelj istraživanja. To je, kaže, novi moment jer je financijski teško arheološki istražiti cijelo područje invazivnom metodom. Kako funkcionira ta neinvazivna metoda, zanima nas.

- Strojem se obilaze površine i one nam detektiraju što se nalazi izpod zemlje, bez da iskopavamo. Samim time smo na pristupu svetištu, od svetog Antuna prema ulazu glavnom u svetište našli nekoliko velikih antičkih, rimskih zgrada, na pristupnom putu. Uz sjeverni asflatni pristupni put također smo našli nekoliko vrlo velikih zgrada, a detektirali smo i jedno groblje za koje smo smatrali da je tu, ali smo sada to i potvrdili, riječ o tzv. gomilama, sahranjivanju pod tumulima koji se nalaze na suprotnom brdu. To nam omogućuje ta nova tehnologija koja snima ispod zemlje, detektira zgrade koje se nalaze metar, metar i pol ispod površine i mi oižemo dobiti kompletan tlocrt te ga staviti u jedinstveni informatički sustav i sve se geolocira – pojasnio je dr. Filipec.

Potencijal za budućnost

Kaže da je značaj ovog otkrića ogroman, posebno zbog potencijala za budućnost. - 20 godina smo se fokusirali na fizičke radove uz sanaciju postojećih zgrada, a ovo je nešto što se može u idućih 10, 15 godina iskoristiti u pozicioniranju kulturnog krajobraza, može se napraviti arheološki park te se zgrade mogu i podići u nekom času. Dakle, u sadašnjem trenu znademo da postoje, a u budućnosti ih možemo iskoristiti za razne namjene, ako će biti korisno i potrebno – ističe Filipec, dodavši da je postao trend u današnjoj arheologiji da se sve manje fizički kopa, a sve više snima, jer je sve manje financijskih mogućnosti i radne snage.

 Poligon za studente

Ovoljetna su istraživanja krenula 17. lipnja, a trajat će do 10. srpnja. - Provodi ih naš Filozofski fakultet i ja kao predstojnik Arheološkog zavoda, u suradnji s Institute for Field Research iz Los Angelesa. Zajednički radimo na tome, a suradnja traje od 2019. godine. Ove godine stiglo nam je 11 studenata iz SAD – a, koji su na smještaju u Zlataru. Sada se, zapravo, više fokusiramo na edukaciju studenata. Ovaj lokalitet je poligon na kojem studenti uče raditi svoj posao – kaže dr. Filipec. Arheološka se istraživanja financiraju dijelom sredstvima Filozofskog fakulteta, a većim dijelom spomenutog američkog Instituta. 

Najbitniji nalazi 

A u ovih više od 20 godina, loborsko arheološko nalazište iznjedrilo je strašno bitne nalaze. Podsjetit ćemo samo na one najvažnije. Na nalazištu oko crkve Majke Božje Gorske tijekom arheoloških istraživanja 1998. godine pronađeno je starohrvatsko groblje iz 10. i 11. st. s tipičnim starohrvatskim nalazima. Na istom su nalazištu pronađeni kameni ulomci koji su ukrašeni pleterom, a koliko je to značajno pokazuje podatak da u sjevernoj Hrvatskoj postoje samo dva nalazišta na kojima su nađeni ulomci ukrašeni pleternom ornamentikom.

Tu je pronađen i kontinuitet gradnje crkava, od antičkog poganskog hrama (III st.), starokršćanske bazilike s krstionicom (V st.), starohrvatske drvene crkve (VIII- IX st.), predromaničke (s kraja IX st.), kasnoromaničke (XIII st.), na čijim je temeljima sagrađena i današnja gotička crkva (XIV st.), barokizirana u XVII stoljeću. Napravljena je  facijalna rekonstrukcija kneza iz 9. st. i znamo kako on izgleda. Starokršćanska krstionica govori o Loboru kao kolijevci kršćanstva sjeverne Hrvatske. Za hodočasnike i putnike namjernike, tiskan je i Arheološko – povijesni vodič po svetištu, što je inicirao vlč. Božiček, a napisao i opremio dr. Filipec.

Muzej na otvorenom?

Dugoročno, plan je bio cijeli ovaj plato pretvoriti u arheološki park odnosno muzej na otvorenom, no, nije to tako jednostavno. - Tema jače turističke promocije promocije nadilazi mogućnosti i Župe, i Općine, to je problem općenito u Hrvatskoj. U turističkoj priči sve mora biti povezano. Ovdje je značajan i vrijedan lokalitet, no posjećuju ga hodočasnici, svake godine više – manje isti. Dolaze nam i strani studenti svake godine, primili bismo ih rado i više, no nema ih se gdje smjestiti. Sve mora biti povezano, smještajni kapaciteti, restorani i ono što bi se tim turistima ponudilo, a mogućnosti su dosta ograničene – komentirao je kratko dr.sc. Krešimir Filipec. No, tko zna što budućnost nosi, a jedno je sigurno, Svetište Majke Božje Gorske na brežuljku podno Ivanščice priča jednu posebnu povijesnu priču!