Foto: Ilustracija/Pixsell

U prirodi svi ovise jedni o drugima i svaka karika ima svoju ulogu. No, u Hrvatskoj je i dalje raširena, iako nezakonita i kažnjiva, opasna i štetna praksa koja predstavlja stvarnu prijetnju divljim vrstama, okolišu te javnom zdravlju.

Da bi uklonili predatore i zaštitili stoku i druge domaće životinje ljudi katkad u prirodu postavljaju otrovne mamce. Međutim, otrov ne bira žrtvu. Premda su na meti najčešće grabežljivci poput vukova ili čagljeva, posljedice su puno dalekosežnije. Stradavaju, naime, i druge ugrožene vrste poput bjeloglavih supova i surih orlova koje često postaju žrtve konzumiranjem otrovnih mamaca, piše Dnevnik.hr.

Svi građani koji svjedoče ili posumnjaju u slučaj trovanja trebaju to što prije dojaviti na 112, koji će ih preusmjeriti na policiju koja prva postupa u ovakvim slučajevima s obzirom na to da se radi o nezakonitim radnjama.

"Sve druge institucije koje u koracima nakon prijave poduzimaju svoje radnje u rješavanju ovih slučajeva znaju svoj posao, no nažalost, radi se o složenom procesu i postoji puno faktora koji na njega mogu negativno utjecati", upozoravaju iz udruge BIOM, jedne od vodećih organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom.

''Trovanje je nezakonita i kažnjiva radnja. Radi se primarno o kršenju Zakona o zaštiti prirode i Zakona o lovstvu, a zatim i kršenju brojnih međunarodnih konvencija čija je Republika Hrvatska potpisnica. U procesuiranju slučajeva trovanja ključna je dojava i brza i koordinirana reakcija više različitih službi i institucija'', istaknuli su iz BIOM-a, koji sudjeluje u projektu BalkanDetox LIFE.

U svrhu suzbijanja trovanja divljih životinja, BIOM je u sklopu europskog projekta BalkanDetox LIFE, pokrenuo kampanju osvještavanja šire javnosti o tom problemu. Riječ je o petogodišnjem projektu koji većinski financira LIFE program Europske unije, a završava upravo ovih dana. Cilj projekta je poboljšati upravljanja incidentima trovanja i smanjiti pojavnost incidenata trovanja. Projekt se provodi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Grčkoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj, gdje ga provodi udruga BIOM.

Kada u prirodi postoji ravnoteža, naš suživot s njom je lijep i siguran, ističu iz BIOM-a: "Tu ravnotežu čini skladna mreža odnosa između bića koja ovise jedna o drugima za preživljavanje. Prehrambeni lanac pomaže održati ovu ravnotežu, a svaki živi organizam u prirodi predstavlja jednu kariku tog lanca. Možemo zamisliti da je prehrambeni lanac poput lanca bicikla – ako jedna karika pukne, bicikl više ne može voziti."

Isto je u prirodi, napominju: "Ako nema biljaka, životinje koje jedu biljke (biljojedi) ne mogu preživjeti; ako nema biljojeda, životinje koje jedu meso (mesojedi) ne mogu preživjeti; ako nema razlagača (npr. gljiva, bakterija), uginule životinje se ne mogu pretvoriti u hranu za tlo i biljke ne mogu rasti. U prirodi svi ovise jedni o drugima, i svaka karika ima svoju ulogu."

Nažalost, trovanje životinja u Hrvatskoj i regiji nije rijetkost. "Česti i uzastopni slučajevi trovanja diljem balkanskog poluotoka rezultirali su s 465 potvrđenih smrtnih stradavanja strvinara u posljednjih 20 godina, a studija međunarodne organizacije za očuvanje ptica strvinara Vulture Conservation Foundation procjenjuje da najmanje 115 ptica strvinara godišnje umire od trovanja upravo na balkanskom poluotoku. No, samo je oko 20 posto takvih slučajeva otkriveno i dokumentirano", upozoravaju iz BIOM-a.