Više od dva desetljeća u Hrvatskoj se odgađaju odluke o gradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, onog iz Hrvatske, ali prvenstveno iz Nuklearne elektrane Krško. Sitnim koracima napredovala je i sadašnja Vlada posljednjih osam godina, ali kako rokovi za preuzimanje otpada iz Krškog cure, odlučili su donijeti i posljednje zakonodavne akte, koji su preduvjet i da se stvari pokrenu na terenu, odnosno na Trgovskoj gori, gdje se planira graditi centar.

Samo devet članaka ima prijedlog Zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a osam prijedlog uredbe kojom se određuje visina naknade općini i županiji na čijem će se to skladište nalaziti. Pri tome u oba dokumenta po jedan članak otpada na određivanje datuma njihova stupanja na snagu, piše Telegram.

Puno je negodovanja u Hrvatskoj i još više u susjednoj Bosni i Hercegovini bilo oko odluke da se skladište gradi na Trgovskoj gori, u općini Dvor, ali na same prijedloge još nije stigao nijedan komentar iako su u javnoj raspravi od prošlog petka. No, vremena ima, Ministarstvo gospodarstva predvidjelo je da se o njima raspravlja do 15. kolovoza.

Što ako studija utjecaja na okoliš bude negativna
Očekivano, u zakonu Ministarstvo gospodarstva navodi da je gradnja skladišta, u kojem će se zbrinjavati institucionalni radioaktivni otpad, primjerice iz bolnica, i iskorišteni izvori ionizirajućih zračenja iz Hrvatske te polovica nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, od interesa za Republiku Hrvatsku. Potrebno zemljište za njegovu gradnju tako će izvlastiti.

Jasno se kaže i da je lokacija bivša vojarna Čerkezovac na Trgovskoj gori, u općini Dvor. Propisuje se i to da će se “prihvatljivost zahvata Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na dijelu lokacije bivšeg vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac ocijeniti u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš”, no zaista bi bilo zanimljivo vidjeti što bi se dogodilo da ta ocjena bude negativna jer Hrvatska alternativnu lokaciju nema. A s gradnjom se već uvelike kasni. Vremena za traženje nove lokacije u slučaju negativne ocjene zahvata u okoliš baš i nema.

Državu stisnuli rokovi unatoč opomenama
Priznaje to i Ministarstvo gospodarstva u obrazloženju zakona gdje navodi da ako u “skorije vrijeme ne dođe do izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, Hrvatska neće moći započeti s preuzimanjem jedne polovine nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško do 2028. godine, sukladno odluci Međudržavnog povjerenstva”. Uz to, podsjećaju da je Hrvatska 2020. godine dobila službenu opomenu Europske komisije, a 2022. obrazloženo mišljenje o neispunjavanju obveza jer nije predvidjela koncepte ili planove i tehnička rješenja za gospodarenje radioaktivnim otpadom. Dvije godine kasnije to je mišljenje i ponovljeno.

Donošenjem ovog Zakona omogućit će se izgradnja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i time će Republika Hrvatska uskladiti zakonodavstvo i s obvezama koje proizlaze iz Direktive 2011/70/Euratom, Zakona o Fondu, Strategije prostornog razvoja i Nacionalnog programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada u pogledu gospodarenja radioaktivnim otpadom iz NE Krško”, navodi se u obrazloženju zakona.

Naknadu će dijeliti općina i županija
Uredba propisuje visinu naknade koju će, zato što se skladište nalazi na njenom teritoriju, dobivati općina Dvor i koju će dijeliti sa Sisačko-moslavačkom županijom. Općini pripada 70 posto iznosa, a županiji 30 posto. Određeno je i za što se taj novac može potrošiti.

Od donošenja uredbe do pravomoćne suglasnosti za rad centra naknada je 750 tisuća eura godišnje. Od toga bi općina Dvor trebala dobiti 525 tisuća eura, što je oko 13 posto njihovih ovogodišnjih proračunskih prihoda. Županiji pripada 225 tisuća eura. Kad suglasnost za rad centra postane pravomoćna, naknada će biti milijun i pol eura godišnje, piše Telegram.

Otpad će napuniti proračun općine Dvor
Općina će dobivati milijun i 50 tisuća eura i to je četvrtina njihovih ovogodišnjih proračunskih prihoda. Preostalih 450 tisuća ide u županijski proračun.

U Uredbi se navodi da je naknada namijenjena “poboljšanju kvalitete svakodnevnog života svih stanovnika jedinice lokalne samouprave, ubrzavanju održivog socio-ekonomskog i gospodarskog razvoja jedinice lokalne samouprave i unapređenju zaštite okoliša na području jedinice lokalne samouprave”.

No, namjena je i puno strože propisana, pa se tako 20 posto godišnjeg iznosa može potrošiti na povećanja rodiljnih i roditeljskih naknada i dječjeg doplatka, stipendiranje učenika i studenata i financiranje njihovog besplatnog prijevoza te besplatnih udžbenika. Za školstvo, zdravstvo, kulturu, socijalnu skrb i sport određen je iznos od 30 posto. Toliko može otići i na poticanje turizma i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Novac ne smije otići na plaće birokrata
Može općina na unapređenje komunalne infrastrukture, primjerice vodoopskrbe, kanalizacije ili druge komunalne potrebe potrošiti do 50 posto godišnje naknade. Isti iznos može se potrošiti i na ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, što uključuje i povećanje energetske učinkovitosti.

Za svaki slučaj, u uredbi je naglašeno i da se naknada ne može koristiti za isplatu plaća i naknada u okviru radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru, kao niti za pokrivanje financijskih gubitaka gospodarskih subjekata, piše Telegram.