Prema bračnoj statistici Ministarstva pravosuđa i uprave, 2020. godine zabilježen je radikalni pad sklapanja brakova, čak za četvrtinu. Prošla godina, koja je protekla u znaku covida, lockdowna i mjera za zaštitu zdravlja, negativno se odrazila i na brakove: sklopljena su 15.163 braka, od čega 6497 vjerskih i 8666 građanskih.

Riječ je o čak 4779 brakova manje nego u 2019. kada su sklopljena 19.942, i to 9996 građanskih i 9946 vjerskih - tada je nakon dugog niza godina preokrenut trend sklapanja vjerskih brakova u odnosu na građanske.

Podaci svjedoče da je epidemija više ugrozila crkvene nego građanske brakove. Godinu prije, 2018., u brak su ušla 20.223 para, a 2017. sklopljeno je 20.785 brakova, od čega 10.685 vjerskih i 10.100 građanskih. Život u znaku epidemije manje je pogodio istospolne zajednice: lani je sklopljeno 66 životnih partnerstava, 19 više nego 2019., odnosno 11 više nego 2018. i dva više nego 2017. godine, piše Jutarnji list. 

Uz Zagreb (28), Primorsko-goransku (11) i Istarsku županiju (7), koje su se pokazale liberalnijima, svake godine iskrsne poneka nova županija u kojoj su istospolni partneri odlučili probiti led. Primjerice, 2017. godine u Osječko-baranskoj županiji nije bilo niti jednog registriranog istospolnog para, a lani su bila četiri; te je godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji sklopljeno jedno, a lani dva; 2017. jedno u Brodsko-posavskoj, a lani niti jedno; Zadarska županija 2018. godine imala je dva, a ni prije, ni poslije niti jedno.

Podaci su očekivani i nisu specifični samo za Hrvatsku jer se pad bilježi diljem Europe, komentira Ivan Čipin, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

"U dobrom dijelu godine svadbene svečanosti su ionako bile zabranjene - parovi su uspjeli uhvatiti ljetno razdoblje i jesen. Drugi, puno manje važan razlog koji je utjecao na pad je percepcija krize i osjećaj nesigurnosti - nisu se vjenčavali oni koji baš nisu morali", objašnjava.

Razmjer vjerskih i građanskih brakova u korist građanskih Čipin pripisuje činjenici da smo tradicionalno društvo u kojem se preferiraju vjerske svadbene svečanosti koje su i zahtjevnije za organizaciju.

Ivan Markešić, sociolog religije, smatra da nije stvar samo u covidu-19, nego je sve manje onih koji bi se htjeli vjenčati. Razlog? Svake je godine sve manji broj novorođenih. I od tih novorođenih sve je veći broj onih koji napuštaju Hrvatsku.

"Bosanskohercegovački demografski bazen, odakle su se punile prazne rupe u Hrvatskoj, gotovo je presušio. Općine s hrvatskim stanovništvom nemaju dovoljno mladih za vlastitu demografsku reprodukciju. Ono što je preostalo mladih, ne žele više ni u Hrvatsku, nego izravno odlaze u Njemačku, Austriju...

Drugo, zbog promijenjenih društvenih okolnosti brak i obitelj sve više gube na važnosti. Gotovo da ni u najzabačenijem hrvatskom selu ne možemo naći onu našu tradicionalnu obitelj čiji su članovi mlađe osobe. Brak više nije društvena obveza. Mladi nemaju izgleda da će dobiti svojoj izobrazbi primjeren i dobro plaćen posao, da će se moći zaposliti bez veze, posebno one stranačke i političke...

Treće, hrvatska zbilja ovjenčana nepotizmom, korupcijom i petrificiranom slizanošću s crkvenim strukturama ne pruža mladima ni društvenu, ni političku, ni ekonomsku sigurnost da bi mogli sklapati brak i započinjati svoj život. Radije se odlučuju za slobodnu vezu, bez obveza, na život kod roditelja. Više nije nacionalna (hrvatska i katolička) sramota biti neoženjen i neudana te imati djecu izvan braka", tvrdi Markešić.

Demograf Stjepan Šterc je rekao da godišnje gubimo devet tisuća učenika. Svi negativni pokazatelji su tu i primjer smo jednog klasičnog demografskog sloma", upozorava Šterc, piše Index.