"Činjenica je kako je globalno malo pojačana potresna aktivnost, ali to se uvijek tako događa. Činjenica je, s obzirom na događaje na Banovini i u Zagrebu prošle godine, kako su ljudi u Hrvatskoj postali osjetljiviji na potrese i pojačano prate globalnu situaciju", rekao je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, seizmolog Krešimir Kuk.

Na konstataciju voditeljice kako je otprilike izračunato da je najveći mogući potres kod nas onaj od 7 stupnjeva po Richteru, i to na području Dalmacije, seizmolog Kuk je potvrdio kako to vrijedi za područje južnog priobalja, područje Dubrovnika.

"Cijela južna Dalmacija je seizmički najugroženija", dodao je. "Tamo su mogući najjači potresi na našim prostorima", zaključio je Kuk.

Nema straha od aktiviranja vulkana

Odbacio je mogućnost da se pomicanjem tektonskih ploča kod nas mogu aktivirati vulkani. "Mi nismo na izravnom kontaktu tektonskih ploča i to je dobro i zato nisu najjači potresi kod nas", rekao je Kuk.

Opisujući tektonske ploče, rekao je kako su to "ogromne strukturne jedinice", a na području Zemlje ih je šest ili sedam najvećih i još puno manjih.

Kako nastaje potres

"Zbog procesa u unutrašnjosti zemlje te se ploče pomiču i stalno međudjeluju, dolazi do sila između njih. Sile tvore napetosti, napetosti akumuliraju energiju i onda, kad se ta energija oslobodi, to nam se valovima širi. To je zapravo potres", opisao je Kuk.

Ono što ljude koji su kod nas pogođeni potresom najviše zanima je obnova njihovih domova, ustvrdila je voditeljica, upitavši seizmologa Kuka je li pravo vrijeme za to, s obzirom na stalna podrhtavanja tla. 

"To je jako teško pitanje i ja ne znam odgovor na to niti to znaju seizmolozi", rekao je Kuk. "Koliko su izravno ugroženi radnici koji tamo rade, to je nešto što treba procijeniti širi krug ljudi. Generalno rečeno, treba, mora se započeti s obnovom", zaključio je Kuk.

Seizmička aktivnost slabi

"Seizmička aktivnost slabi. Ona će, dakako, trajati još mjesecima, ali jači potresi nisu više toliko česti i to treba imati u vidu", kaže.

"Dosta instrumenata smo rasporedili na petrinjsko područje i mi ćemo još dugo bilježiti potrese koje samo instrumenti osjete. To je puno značajnih podataka koji će se koristiti u desecima sljedećih godina i dat će bitne rezultate", naveo je.

O fenomenu pojavljivanja rupa rekao je kako je riječ o geološkim pojavama potpomognutima gibanjima tla, a povezane su sa sastavom tla i djelovanjem podzemnih voda.