U razdoblju kada suše i niski vodostaji utječu na rad hidroelektrana, a visoke temperature otežavaju rad nuklearnih elektrana, solarna energija postaje ključni način proizvodnje električne energije. No Hrvatska je i dalje pri dnu zemalja Europske unije po instaliranoj solarnoj snazi po stanovniku, piše HRT.

Potrošnja električne energije raste, osobito tijekom ljetnih mjeseci, a dio gospodarstva sve se više oslanja na vlastitu proizvodnju kako bi smanjio troškove poslovanja.

“Troškovi se svakako smanjuju. Prošle godine proizveli smo 40 megavata, od toga smo potrošili 20, a 20 isporučili HEP-u. Investicija će nam se vratiti za četiri do pet godina. Energiju koju predajemo HEP-u možemo još bolje iskoristiti kroz spremanje, razvoj ili energetske zajednice”, rekao je Josip Kedemenec, direktor tvrtke za proizvodnju transformatora.

Budući da sva proizvedena solarna energija nije potrebna u trenutku proizvodnje, sve važniju ulogu imaju baterijski sustavi za njezinu pohranu.

“Viškove koji se stvaraju tijekom dana građani, industrija i naša mreža mogu skladištiti u baterijama. S akademskom zajednicom izračunali smo koliko bi baterije i skladištenje energije utjecali na račune građana. Instaliranjem svih projekata koji čekaju cijena električne energije za građane smanjila bi se do 30 posto“, istaknula je predsjednica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska Maja Pokrovac.

Stručnjaci naglašavaju da je za nastavak razvoja potrebno stvoriti poticajno regulatorno okruženje i za baterijske sustave.

“Treba ubrzati sve administrativne postupke i prenijeti direktivu o obnovljivim izvorima energije u hrvatsko zakonodavstvo. U Hrvatskoj kontinuirano raste ugradnja solarnih elektrana, o čemu najbolje svjedoče brojke. U prvih pet mjeseci ove godine instalirano je više od 200 megavata novih kapaciteta“, rekla je samostalna savjetnica Sektora za energetiku i održivi razvoj HGK-a Ivana Čović Knezović.

Krovni sustavi čine oko 60 posto ukupne instalirane solarne snage, no za znatnije smanjenje uvoza električne energije Hrvatskoj su, uz njih, potrebni i veći projekti. Kao jedno od mogućih rješenja Pokrovac je navela postavljanje solarnih panela iznad dijela površine ribnjaka.

“Druge europske zemlje solarima zasjenjuju 20 posto površine ribnjaka i tako smanjuju isparavanje vode za 50 posto, a proizvodnju ribe povećavaju i do četiri puta“, rekla je.

OECD potencijal Hrvatske procjenjuje na čak sedam gigavata, dok trenutačna snaga sunčanih elektrana iznosi samo 1,5 gigavata. Stručnjaci poručuju da bi se njegovim iskorištavanjem smanjili troškovi energije u više sektora, ali i ekološki otisak.