Prve zimske prognoze snježnih padalina za 2026./2027. počinju pokazivati ​​snažan utjecaj super El Niña. Podaci prognoze pokazuju jasne kontraste snježnih padalina koji se pojavljuju diljem Sjedinjenih Država, Kanade i Europe. Super El Niño u razvoju mijenja mlaznu struju i putanju niskog tlaka, a prošli jaki događaji već pokazuju gdje se snježne padaline obično povećavaju ili smanjuju, piše Večernji list.

Najnovije dugoročne prognoze sada nam daju prvi uvid u to kako bi se snježni uzorak mogao razvijati tijekom nadolazeće zimske sezone. Za Europu to, prema prvim kartama ECMWF-a i britanskog UKMO-a, uglavnom znači zimu s manje snijega nego što je uobičajeno. Nizine i srednje visine ostaju pod utjecajem relativno tople i vlažne zapadne struje, pa se veći dio kontinenta vidi u minusu u odnosu na višegodišnji prosjek.

Prognoza snježnih padalina za prosinac pokazuje da će većina nizina imati snježne padaline ispod prosjeka, osim na krajnjem sjeveru. Nadolazeća sezona bit će određena nadmorskom visinom i geografskom širinom. Dominantna blaga atlantska struja uzrokuje raširene nedostatke snježnih oborina u nizinama i srednjim nadmorskim visinama, osim u sjevernim dijelovima. Područja iznad 1800-2000 m nadmorske visine u Alpama izgledaju povoljno za dobar prirodni snježni pokrivač, piše Severe Weather Europe.

U siječanjskoj prognozi ECMF-a, obrazac se ne poboljšava puno, jer južni greben visokog tlaka i dalje postoji, a zapadno strujanje se nastavlja. Veljača je obično mjesec s više snijega diljem Europe, pa će uporni greben visokog tlaka stvoriti najveći deficit snježnih padalina. Prognoza u nastavku pokazuje snježne padaline ispod prosjeka u većem dijelu središnjih, zapadnih, sjeverozapadnih i južnih dijelova. Više snijega ostaje na sjeveroistoku i sjeveru, kao i u ostatku zime.Ispodprosječne snježne padaline ne znače da uopće nema snijega. To samo znači manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka. 

Prema UKMO sustavu gledajući sezonski prosjek za Europu, možemo vidjeti ukupno manje snježnih oborina nego inače. Za razliku od ECMWF-a, ne vidimo čak ni neke veće nadmorske visine u središnjim dijelovima s povećanim snježnim oborinama. Ovo je prosjek od studenog do siječnja, što znači da je prosjek niži zbog obično sporijeg početka snježne sezone u studenom.

Većina područja ima snježne padaline ispod prosjeka, što ukazuje na vrlo kasni početak snježne sezone, čak i na svim nadmorskim visinama, zbog visokog tlaka koji donosi više temperature i manje oborina. Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje vrlo slabe snježne izglede, s većim dijelom kontinenta s količinama snijega ispod prosjeka. Vidi se da neka područja s količinama snijega iznad prosjeka na višim nadmorskim visinama, ali manje nego u prognozi ECMWF-a.

Promatrajući prognozu snježnih oborina za siječanj, nema stvarnog poboljšanja u odnosu na više dijelove srednje Europe, s još većim deficitom u nižim nadmorskim visinama. Vide se iznadprosječne snježne oborine na sjeveru i sjeveroistoku, slično prognozi ECMWF-a. Oba modela se slažu oko znatno ispodprosječne snježne sezone diljem Europe.

Prognoze naglašavaju da manjak u odnosu na prosjek ne znači odsutnost snijega, nego slabiji i kraći snježni sloj, osobito u središnjoj, zapadnoj i južnoj Europi. Veljača, inače često najsnježniji mjesec, čini se kao razdoblje najizraženijeg deficita.

Za Hrvatsku i širu srednju Europu poruka prvih modela pokazuje da bi zima mogla biti blaža i siromašnija snijegom u nizini, dok bi planine i dalje mogle računati na solidniji pokrivač na većim visinama. Kako se super El Niño bude približavao svom vrhuncu, vidjet će se hoće li biti nekih promjena u odnosu na ova predviđanja.