Gomilanje dugova zdravstvenog sustava i s tim povezana privremena obustava opskrbe bolnica lijekovima i medicinskom opremom ponovno je otvorila raspravu o zdravstvenoj reformi. Koji bi bili prvi koraci Večernji list pitao je trojicu stručnjaka na području zdravstva.

Prijedlog konkretnih reformskih poteza Vladi je predložila Udruga poslodavaca u zdravstvu, a njezin predsjednik Dražen Jurković upozorava da je za reformu prije svega nužna snažna politička volja i široki konsenzus.

Reforma mora biti sustavna i sve se mjere moraju provoditi istodobno jer pojedinačni potezi ne znače ništa. Riječ o sustavu u kojem se vrti 30 milijardi kuna, što znači i 30 milijardi različitih interesa, zbog čega je za reformu ključna snažna politička volja. Iza svega mora stati osobno premijer i mora se postići konsenzus, da bi se doista provele temeljite financijske i strukturne promjene – upozorava Jurković.

Kad je riječ o poboljšanju financijskog rezultata zdravstvenog sustava, Jurković napominje kako je osnovni preduvjet da država ispunjava svoje zakonske obveze prema HZZO-u, navodeći da je od izlaska HZZO-a iz državne riznice u zdravstveni fond godišnje uplaćivano u prosjeku 1,75 milijardi kuna manje od zakonskih obveza. Također, upozorava da je Hrvatska jedina zemlja u EU u kojoj se naknade za bolovanje i rodiljne naknade isplaćuju iz zdravstvenog fonda, za što je lani izdvojeno oko 2,7 milijardi kuna.

Na prihodovnoj strani, predlaže i podizanje najvišeg iznosa sudjelovanja u zdravstvenim troškovima osiguranika bez dopunskog osiguranja. Umjesto 2000, taj bi iznos, kaže, trebao biti 4000 kuna po izdanom računu, čime bi se podigli prihodi zdravstva i istodobno potaknulo ugovaranje dopunskog osiguranja.

Predlaže i uvođenje naknade za korištenje hitnog prijma za nehitna stanja, i to u iznosu od 300 kuna, čime bi se rasteretila hitna služba i smanjili njezini troškovi. Kao dodatan prihod, ali i preventivnu mjeru, predlaže uvođenje poreza na rizično ponašanje i “Zdravog fonda’”.

– Povećanjem cijene pakiranja kutije cigareta za jednu kunu tri godine uzastopno, ostvarilo bi se dodatnih 400 milijuna kuna u prvoj, 800 milijuna kuna u drugoj i 1,2 milijarde kuna u trećoj godini – izračunao je Jurković. Na rashodnoj strani, pak, zagovara niz mjera u cilju racionalizacije poslovanja, pri čemu naglašava promjenu politike lijekova, među ostalim tako da lijekovi na listi ostaju ili se uklanjaju ovisno o ishodima liječenja.