Prethodni članak
Sljedeći članak

Novi zakon o radu: Hrvati će moći raditi do 68. godine života; poslodavci ih više neće moći slati u mirovinu s 65

Poslodavci neće moći raskidati radni odnos s onima koji navrše 65 godina ako to sami radnici ne žele, a nakon 68 godina je stvar dogovora s poslodavcem


Izmjene i dopune Zakona o radu, oko kojih su se sindikati i poslodavci usuglašavali zadnjih mjesec dana, trebale bi u drugoj polovici lipnja biti objavljene i upućene u javno savjetovanje, a do kraja srpnja se očekuje da zakonski prijedlog bude spreman za Vladu, što znači da bi se našao na jesenskom dnevnom redu Sabora, doznaje Jutarnji list od Ministarstva rada. Ni sindikati ni poslodavci ipak nisu pretjerano zadovoljni postignutim rezultatima, pa se čini da namjeravaju aktivno sudjelovati i u samom savjetovanju koje će trajati 30 dana.

S druge strane, Ministarstvo će paralelno morati obaviti konzultacije s Europskom komisijom zbog preuzetih obveza iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), s obzirom na to da su u pitanju i reforme na temelju kojih Hrvatska računa da će koristiti značajne iznose novca iz EU. Te reforme nam opisuju kao "poticanje inovativnih oblika rada poput rada od kuće, odnosno rada na daljinu, te fleksibilnih radnih uvjeta radnika, a sve kako bi se, kroz bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života, potaklo demografsku revitalizaciju Hrvatske".

Neke od glavnih novosti u ZOR-u odnose se na dodatno ograničavanje sklapanja ugovora o radu na određeno kako bi se spriječile zlouporabe i takav ugovor bio iznimka na tržištu (u tri godine moguća su tako najviše tri uzastopna ugovora, ali uz valjano obrazloženje i uz nekoliko iznimaka), značajno proširenje mogućnosti dodatnog rada za drugog poslodavca, načini i uvjeti povremenog i trajnog rada od kuće te na daljinu (obavlja se putem ICT-a, mjesto rada je promjenjivo, a određuje ga radnik), kao i propisivanje platformskog rada, piše Jutarnji list.

Kako je tu "vrag u detaljima", valjat će svima pažljivo proučiti kako će na kraju biti formuliran zakonski prijedlog koji će Vlada uputiti u Sabor. Jedna od zanimljivijih novosti je i to da se predlaže produljenje dobi do koje radnik može biti u radnom odnosu sa 65 na 68 godina starosti, kako nam potvrđuju sugovornici iz redova sindikata i Hrvatske udruge poslodavaca. Pritom, jasno, starosni uvjet za ostvarivanje prava na umirovljenje ostaje 65 godina, što je propisano drugim zakonom.

Drugim riječima, poslodavci neće moći raskidati radni odnos s onima koji navrše 65 godina ako to sami radnici ne žele, a nakon 68 godina je stvar dogovora s poslodavcem. Naravno, pitanje je tko će uopće željeti raditi u toj dobi, odnosno u kojim industrijama je to realno. Kako napominje HUP-ov pregovarač za ZOR Nenad Seifert, kad se raskida radni odnos nakon 65 godina, radnici neće imati pravo na otpremninu s obzirom na to da tad idu u mirovinu.

U prvoj verziji prijedloga ZOR-a dobna je granica trajanja radnog odnosa bila izbačena, što je po njemu bilo suludo. Ipak, Hrvatska je među tri zemlje u EU koja ima zakonski određenu dobnu granicu kod koje prestaje radni odnos. Žestoke rasprave su se u pregovorima vodile oko drugih pitanja poput raširenosti ugovora na određeno. I Ministarstvo rada i sindikati su se pozivali na podatke koji govore da je tu Hrvatska na neslavnom europskom vrhu (udjel veći od 20 posto), a oko 90 posto novih ugovora o radu se i dalje sklapa na određeno vrijeme, što je vrlo nesiguran oblik rada, piše Jutarnji.

"Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u prošloj godini bila ispod prosjeka u korištenju ugovora o radu na određeno vrijeme. U kategoriji radnika od 15 do 64 godine prosjek EU27 je 12 posto, a Hrvatskoj je 11,8 posto", kaže Seifert. Napominje kako razumiju da država želi ograničiti kratkoročne i uzastopne ugovore o radu na određeno, ali da se onda i prijedlog Ministarstva trebao na to fokusirati. U pitanju je, po njemu, sad prekomjerno ograničavanje jer svi ugovori na određeno vrijeme (pa i onaj prvi) moraju sadržavati "objektivne razloge" zbog kojih se sklapaju, a tu je i vremensko ograničenje za tri uzastopna ugovora.

Država je ipak prepoznala, kaže, potrebu za uvođenjem iznimki za sezonski rad te kod ugovora o radu između agencija i njihovih radnika. U sindikatu imaju primjedbe na iznimke koje uključuju i strane radnike te rad na EU projektima, a također smatraju da bi trebalo popisati što sve može biti "objektivan razlog" za ugovor na određeno.

Ono gdje su zabrinuti je značajno širenje fonda sati za dodatni rad, što znači da uz 40 sati tjedno za jednog poslodavca, radnici ubuduće mogu sklopiti dodatni ugovor o radu za drugog poslodavca do osam sati tjedno (bez ikakva ograničenja broja tih sati godišnje). Isto tako, kako kaže Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), moguće je dodatno raditi za drugog poslodavca i 16 sati tjedno, no u trajanju do četiri mjeseca.

"To je veliko opterećenje i nije u skladu s europskim propisima o radnom vremenu i potrebnom odmoru, a ljudi će se na to možda i odlučivati jer su ekonomski ucijenjeni", napominje. To smatra lošim i zato jer bi moglo imati negativan efekt na cijenu rada u Hrvatskoj - umjesto da se plaće dižu, ljudi će tražiti dodatne poslove, piše Jutarnji list.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program