Kvasac je u svijetu prisutan već tisućljećima. Isprva se koristio za izradu hranjivih napitaka jer je prepun vitamina B, C i D, peptida, aminokiselina i mikroelemenata kao što su silicij, trovalentni krom, fosfor, selen i željezo, prenosi The Corvallis Advocate.

U našoj kulturi kvasac je uglavnom poznat proizvođačima kruha, piva i vina te onima koji proizvode žestoka pića. Kvasci olakšavaju fermentaciju koja pretvara ugljikohidrate u alkohole i ugljikov dioksid. Postoji nekoliko vrsta kvasca: neki su prikladniji za pečenje, drugi za fermentaciju alkohola. Kvasac može poslužiti i kao lijek i kao sastojak prirodne kozmetike.

Kvasac također može biti koristan u našem vrtu kao gnojivo – bilo fermentirano ili nefermentirano. Osim dobivanja hranjivih tvari, biljke imaju koristi od stanica kvasca koje koloniziraju korijenje, što nudi zaštitu od štetnih organizama.

Gnojivo na bazi kvasca

Postoji nekoliko načina za pripremu gnojiva na bazi kvasca. Neki zahtijevaju dodavanje brašna ili starog kruha u kvasac tijekom fermentacije. Drugi preporučuju dodavanje pepela i prekrivanje tla ljuskama jaja kako bi se nadomjestili kalcij i kalij u gnojenom tlu.

Fermentirano gnojivo priprema se u posudi kapaciteta oko 10 litara vode. Započnite s miješanjem 1 vrećice suhog kvasca i 1 šalice šećera, zatim dodajte šalicu tople vode. Nakon jednog ili dva sata razrijedite smjesu s 10 litara tople vode. Voda koja se koristi ne mora biti iz slavine. To može biti kišnica ili voda koja se prije koristila za kuhanje — još jedan odličan način recikliranja.

Mješavina kvasca, šećera i vode trebala bi stajati na sobnoj temperaturi tjedan dana da fermentira. Smjesu zatim treba razrijediti, 1 šalica mješavine na 10 litara vode.

Nefermentirano gnojivo jednostavnije je napraviti. Pomiješajte 1 vrećicu suhog kvasca s 10 litara mlake vode. Nakon sat vremena proizvod je spreman za upotrebu.

Kada koristiti gnojiva od kvasca

Gnojivo na bazi kvasca može se koristiti za cijele vrtove i za sobno bilje, ali je posebno pogodno za rajčice, krastavce, paprike i jagode. Pospješuje ukorjenjivanje, tako da se prva primjena treba dogoditi dok su biljke još male sadnice. Primjenu treba ponoviti kada biljke procvjetaju. Treća primjena trebala bi se dogoditi kada se pojave plodovi. Ne preporučuje se korištenje mješavine više od tri puta tijekom sezone rasta.

A kako kvasac može pomoći?

Za snažan rast paprika posebno se učinkovitom pokazala, gore spomenuta, kombinacija tople vode, malo šećera i svježeg pekarskog kvasca. Takva prirodna otopina obogaćuje tlo korisnim mikroorganizmima, potiče razvoj korijena te pomaže biljci da razvije čvrstu i otpornu stabljiku koja može donijeti obilniji urod. Otopina od kvasca bogata je vitaminima B skupine i prirodnim fitohormonima koji dodatno ubrzavaju rast biljaka.

Upravo zato mnogi ovu mješavinu smatraju jednom od najboljih domaćih prihrana za paprike. Kako biste izbjegli truljenje supstrata, sadnice je najbolje zalijevati u jutarnjim satima, dok večernje natapanje tla treba izbjegavati. Redovitom primjenom ovakve prihrane znatno se poboljšava mikrobiološka aktivnost zemljišta, prenosi Jutarnji.