MIROVINA: Hoće li Hrvatice morati raditi dulje?
Poznato je to da je dob za odlazak u mirovinu u Hrvatskoj 65 godina, uz najmanje 15 godina prikupljenog staža. No, za žene su pravila nešto drugačija.
Naime, Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano je da se dob za umirovljenje žena svake godine podiže za tri mjeseca. Tako su tijekom 2024. u redovitu starosnu mirovinu mogle otići s navršenih 63 godine i šest mjeseci, piše Tportal.
Od 1. siječnja 2025. mogu to učiniti tek kad navrše 63 godine i devet mjeseci, uz uvjet od 15 godina staža, a od 1. siječnja 2026. žene će moći u mirovinu s navršene 64 godine života te već spomenutih 15 godina staža.
Ova promjena stupa na snagu svake godine sve do 2030., kad će žene moći ići u mirovinu s navršenih 65 godina, čime će se izjednačiti s muškarcima.
sta pravila vrijede za prijevremenu starosnu mirovinu. Buduće umirovljenice su se tijekom 2024. mogle umiroviti s najmanje 58 godina i šest mjeseci, uz najmanje 33 godine i šest mjeseci staža.
Ove godine sve se promijenilo, pa žene mogu otići u prijevremenu mirovinu s navršenih 58 godina i devet mjeseci, uz najmanje 33 godine i devet mjeseci staža.
S prvim danom sljedeće godine na snagu će stupiti nova promjena. Žene će u prijevremenu starosnu mirovinu moći otići najranije s navršenih 59 godina, uz dodatak najmanje 34 godine staža.
Kao i kod redovitih starosnih mirovina, sve se treba izjednačiti do 2030., kad će žene moći postati umirovljenice s navršenih 60 godina života i 35 godina staža
No, hoće li nakon 2030. godine morati raditi dulje. Nedavno objavljena vijest kako su Danci zakonski odlučili povećati dob za umirovljenje na 70 godina od 2045. izazvala je reakcije među starijom populacijom. Iako je trend da države zbog demografskih i financijskih pitanja unutar mirovinskog sustava podižu dob za umirovljenje i tako tjeraju radnike da rade dulje, to, čini se, u Hrvatskoj neće biti slučaj.
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike nedavno su za tportal potvrdili da ne planiraju povećanje starosne dobi za umirovljenje u budućnosti, jer su stava da 'produženje radnog vijeka ne mora nužno biti vezano uz povećanje zakonske dobi za umirovljenje jer se isti efekt može postići i drugim mjerama u okviru mirovinskog sustava'.
'Od 2019. godine do danas više puta smo intervenirali u Zakon o mirovinskom osiguranju, svaki put unaprjeđujući mjere usmjerene na poticanje rada nakon 65. godine, odnosno odvraćanje od prijevremenog umirovljenja i motiviranje umirovljenika za povratak na tržište rada. Tako smo gotovo svim skupinama umirovljenika omogućili rad do polovice punog radnog vremena bez obustave mirovine, osigurali nastavak primanja najniže mirovine za vrijeme rada, a u dva navrata podigli smo bonifikaciju, prvo na 0,34 posto, a zatim i na 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja', poručili su iz MROSP-a.
Pritom dodaju da su najnovijim izmjenama ZOMO-a, koje su trenutno na raspravi u Hrvatskom saboru, delimitirani maksimalni iznosi bonifikacije, odnosno ukida se vremenska odrednica 'povišice' za dulji ostanak u svijetu rada, koja trenutno iznosi 27 posto za pet godina. Uz to, omogućit će se rad u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine svim umirovljenicima, što je dosad bilo omogućeno samo za dio umirovljenih po posebnim propisima. Dodatak na mirovinu, kolokvijalno znan kao 13. mirovina, temeljit će se isključivo na prikupljenim godinama staža, piše Tportal.