Započeo je desetogodišnji projekt kojem je cilj zaštititi i revitalizirati autohtone zagorske sorte vinove loze. No, jesu li lipovina, sokol, embrina i ostale sorte, za koje se vjeruje da su autohtone zagorske, uistinu samo zagorske, pitanje je na koje će u idućih nekoliko godina odgovore dati struka na temelju analiza DNK.

Lipovina, sokol i embrina, dišeća belina samo su neke sorte vinove loze za koje se vjeruje da su autohtone zagorske sorte. No, je li to baš tako, pitanje je na koje bi odgovore trebala dati struka i to u sklopu već započetog desetogodišnjeg projekta kojem je cilj upravo detektirati i potom zaštititi autohtone zagorske sorte vinove loze, te, u konačnici, povećati broj njihovih nasada.

Istraživanje autohtonosti

Riječ je o projektu kojeg potpisuju stručnjaci zagrebačkog Agronomskog fakulteta, a kojeg je na svojoj posljednjoj sjednici podržalo i Županijsko poglavarstvo

-Prvu fazu smo već napravili, odnosno, obišli smo zagorske vinograde i obilježili te sorte koje još postoje. To su zapravo tek kandidati, za koje tek treba ustanoviti je li riječ o našim autohtonim sortama. Do 2008. godine planiramo još dva takva obilaska, a onda od 2009. uslijedit će daljnja ispitivanja – rekao nam je Slavko Merkaš, voditelj grupacije vinara i vinogradara pri županijskoj podružnici Hrvatske gospodarske komore.

Istraživanje kakvoće i ekonomske isplativosti

Osim što će sve sorte biti i genetski ispitane analizom DNK, ovaj projekt, kaže Merkaš, podrazumijeva i ispitivanje kakvoće vina proizvedenog od autohtonih zagorskih sorti, ali i ispitivanje ekonomske isplativosti te proizvodnje. To je druga petogodišnja faza projekta, koja podrazumijeva izradu matičnjaka i koja bi trebala biti završena do 2016. godine kada bi se pristupilo raširenoj sadnji nasada.

-Za lipovinu, sokol i crvenu kraljevinu već sad znamo da će biti ekonomski isplative i opravdane, no, to će biti i svojevrsni zagorski suvenir, odnosno, promocija Zagorja, tako da je već i tu opravdanost da se te sorte zaštite i revitaliziraju –rekao je zagorski „vinski župan“ Merkaš.

Moći ćemo saditi i u EU

No, ključno pitanje je ima li među zagorskim vinogradarima, koji nerijetko osvajaju zlatna odličja za svoje souvignone, chardonnaye ili pak rajnske rizlinge, zainteresiranih za sadnju većih nasada lipovine, sokola ili embrine. Merkaš kaže da ima.

-Apsolutno. U kojoj god udruzi razgovarate svi su zainteresirani i željeli bi saditi autohtone zagorske sorte, naravno, pod uvjetom da to bude ekonomski isplativo –rekao je.

Budući se očekuje da će Hrvatska 2016. godine već biti članica Europske unije, i da sadnja novih nasada vinove loze tada neće biti dozvoljena, sadnja zagorskih autohtonih sorti upravo bi zbog toga mogla biti još masovnija.

-U kvote Europske unije ne ulaze autohtone sorte koje se nigdje drugdje ne sade. Kvote su određene za onaj sortiment koji se sadi u čitavoj Europi, znači, svoje sorte moći ćemo saditi i nakon ulaska u EU –pojasnio je Merkaš.

Vina amatera i profesionalaca od sad će se ocijenjivati zasebno

Krapinsko-zagorskoj županiji treba jedan službeni sajam vina, slažu se svi vinogradari, a složila se s time i županica Vlasta Hubicki, obećavši zagorskim vinogradarima potrebnu pomoć za organizaciju jedne takve manifestacije.

Prema najavama, županijskim sjamom trebao bi postati Sajam vina u Bedekovčini, koji se iduće godine održava po 40. put. Za tu ideju, prema riječima Slavka Merkaša, voditelja grupacije vinara i vinogradara pri županijskoj podružnici Hrvatske gospodarske komore, upravo se izrađuje projekt.

-Sajam vina u Bedekovčini ne može biti samo na teret Općine Bedekovčina jer je to neizvedivo, jer to košta i mora se kvalitetno pripremiti. Također, mora dobiti jednu svoju sasvim drugačiju fizionomiju da bi postao jedan regionalni sajam ili izložba vina, koja bi trebala definirati najbolja zagorska vina. Naša Vinarijada bi bila u tome neka vrsta prednatjecanja s time da ćemo sad po prvi puta razdvojiti one koji imaju vinograde „za svoju dušu“ i one koji se profesionalno bave vinogradarstvom. Dakle, pojednostavljeno rečeno, imat ćemo dvije kategorije, amatersku i profesionalnu. Također, mi moramo uvesti način ocjenjivanja do sto bodova, jer to je francuska metoda koja se upotrebljava u cijelom svijetu. Mi sad koristimo njemačku metodu, do dvadeset bodova, ali, velim, morat ćemo prijeći na ovu međunarodnu. To je stroži kriterij, bit će manje zlata i srebra, ali će se na taj način profilirati jedna kvaliteta – rekao je Merkaš.