Djeca u višim razredima još su od ožujka suočena s problemima u redovitom odvijanju nastave te školovanju od kuće. Svjesni su da je situacija drukčija, no i njima je potrebna pozitivna prilagodba i pomoć roditelja u nošenju sa stresom i brigama. - Roditelji moraju biti svjesni i svog stresa kako bi ga u razgovoru mogli i normalizirati, reći djetetu kako smo svi u drukčijoj situaciji, uz poruku da će proći i kako je važno da se i sami trudimo u tome da se zaštitimo. To je dobra prilika za isticanje uloge i odgovornosti kod samog djeteta u tome da ostane sigurno – poput higijenskih mjera, poštovanja pravila fizičke udaljenosti, svega onoga što je u našoj kontroli i što sami možemo učiniti. Školarci u višim razredima već su stekli prijatelje s kojima se druže i izvan nastave, pa valja i o tome voditi brigu. Ne treba ih ograničavati u druženju, ali im treba isticati važnost pridržavanja zaštitnih mjera - rekla je Ella Selak Bagarić iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, piše 24 sata.

Ne treba odbaciti mogućnost i da će se dijete razboljeti od Covid-19. - Ako se vaše dijete razboli, recite da ste tu i da ćete učiniti sve da bude dobro. Uvjerite svoje dijete da su tu i liječnici koji će vam dati upute o njezi i oporavku. Važno je pri tome ne paničariti, ali niti ne bježati od svojih osjećaja te dopustiti i djetetu da izrazi emocije, a da se pritom ne umanjuje ili ga se ne uvjerava u drukčije od onog što osjeća - objasnila je.

Psihologinja Žana Pavlović dodaje da su ljudi društvena bića, pa su fizički kontakt, zagrljaj i dodir vrlo važni za psihičku dobrobit i razvoj u svim životnim fazama. Kaže da se emocionalne i socijalne kompetencije odražavaju na opće raspoloženje i školski uspjeh te su neophodne za cijelu ljudsku vrstu. - To me kao stručnjaka najviše zabrinjava i iskreno se nadam da ove mjere neće dugo potrajati. Teško je sad reći kakve će to posljedice dugoročno imati. Možemo postati otuđeno društvo koje ne izražava emocije i u kojem rastu tjeskoba i anksioznost - kaže.

Završne razrede osnovne i srednje škole prošle i ove školske godine svakako obilježava zabrinutost nad budućnošću i stres zbog cijele ove situacije.

 - Kad završavamo neko životno poglavlje, važno nam je da ga na neki način zaokružimo, da se oprostimo od onoga što gubimo kako bismo se mogli veseliti onome što dobivamo. Djeca koja su završila osmi razred i završni razred srednje škole prošle školske godine tu su mogućnost na neki način izgubila. Zato im je bilo posebno teško. Upisi u srednje škole i na fakultete bili su u najmanju ruku stresni i nepredvidljivi. Bez obzira na osnovni razlog dolaska, od mnogih kolega iz Poliklinike čujem da su upravo ovi stresori dospjeli u fokus terapije i savjetovanja na proljeće 2020 - kaže psihologinja prof. Gordana Buljan Flander iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.

Nastavlja kako su mnoga djeca zbog toga razvila simptome anksioznosti, depresivnosti i posttraumatskog poremećaja. - Roditeljima bih savjetovala da razgovaraju s djecom i mladima. Iako u ovoj dobi djeca znaju djelovati kao da ne žele podršku roditelja, oni nas i dalje trebaju. Nudite razgovor, druženje i zajedničke aktivnosti, tako da dijete zna da vam se može obratiti, da su vaša vrata otvorena. Kad nam se dijete povjeri, važno je da ne banaliziramo njegove probleme - objasnila je.

Dodaje kako, primjerice, to što se aktualno ne može organizirati rođendanska proslava kakvu je tinejdžer zamislio njemu može biti toliko dubok problem kao nama odraslima kad ne možemo otplaćivati rate kredita. Svako razvojno razdoblje nosi svoje boljke, shvatite dijete ozbiljno i prije svega ga saslušajte. 

Ako primjećujete bilo kakve promjene u ponašanju ili emocionalnosti djeteta, ako vam se čini da je dijete dugo tjeskobno ili tužno, da se ne može adekvatno nositi s ljutnjom, da mu ne možete sami pomoći, potražite pomoć stručnjaka. Odgađanje nije lako odraslima, a kamoli mladima, čiji mozak nije dosegnuo puni razvoj, koji su skloni rizičnim ponašanjima i impulzivnim reakcijama. Potičite u mladih razvoj empatije. Čuvajte ih od stigmatizacije oboljelih, od nasilnih načina izražavanja svog mišljenja, savjetuje psihologinja Gordana Buljan Flander.