Oprašivači su raznolika skupina životinja koje uključuju kukce, ali i šišmiše, glodavce, oposume, lemure, guštere, ptice i čak neke morske beskralježnjake. Ipak, u globalnim razmjerima, kukci su najvažniji oprašivači. U našem podneblju posebno ističemo dvije skupine – pčele i muhe lebdjelice – dok i druge skupine, poput leptira, kornjaša i različitih vrsta muha, također doprinose ovom ključnom procesu.

Najpoznatiji oprašivač je medonosna pčela, koja je najrasprostranjenija i najčešće korištena vrsta u pčelarstvu. Iako ima važnu gospodarsku ulogu i značajno doprinosi oprašivanju usjeva, važno je razumjeti da predstavlja tek mali dio velike raznolikosti divljih oprašivača.

U Hrvatskoj je zabilježeno najmanje 720 vrsta divljih pčela, dok ih u Europi ima preko 2000. Do sada je u svijetu opisano oko 6000 vrsta muha lebdjelica, a procjenjuje se da više od 22 000 vrsta kukaca sudjeluje u oprašivanju. Ova biološka raznolikost znači i veliku ekološku raznovrsnost – različite vrste oprašivača razlikuju se po veličini, izgledu, dlakavosti, aktivne su u različito doba dana ili godine. Upravo zbog te raznolikosti, njihove ekološke usluge su nezamjenjive – i u prirodnim i u poljoprivrednim ekosustavima.

Iako je važnost oprašivača poznata već dugo, u posljednje vrijeme sve se više ističe zbog alarmantnog smanjenja njihove brojnosti i raznolikosti u mnogim dijelovima svijeta. Znanstvena istraživanja ukazuju na to da su glavni uzroci ovog trenda posljedice ljudskih aktivnosti – intenzivna poljoprivreda, prekomjerna uporaba pesticida, uništavanje prirodnih staništa, klimatske promjene, širenje bolesti i utjecaj invazivnih vrsta.

Nestanak oprašivača mogao bi imati ozbiljne posljedice za sigurnost hrane, stabilnost kopnenih ekosustava i kvalitetu života. Budućnost bez oprašivača izgledala bi značajno drugačije – s osiromašenom prirodom, manjim prinosima i narušenom ravnotežom u okolišu. Očuvanje njihovih staništa i smanjenje pritisaka ključni su koraci za zaštitu ne samo oprašivača, već i našeg okoliša i života kakvog poznajemo.

Izvor: https://crobuzz.mingor.hr/buzz/

Tekst i fotografija: Javna ustanova Zagorje zeleno