Foto: Ilustracija

Zbog uboda insekata Hitna u Krapinsko – zagorskoj županiji ove sezone imala puno posla, a zagorski ‘specijalci’ za stršljene upozoravaju: Ne uklanjajte gnijezda sami!’ U razdoblju od 1. lipnja do 18. kolovoza, zbog uboda osa i stršljenova pomoć u ambulantama pomoć je zatražilo 96 pacijenta, a 19 puta je Hitna izlazila na teren.

U tijeku je sezona stršljena – najvećih osa koje žive u organiziranim zajednicama i hrane se drugim kukcima i pčelama. Iako je njihov otrov manje toksičan od otrova ostalih osa, sadrži više acetilkolina – tvari koja izaziva jak osjećaj pečenja – a njihov žalac također dublje prodire u kožu, zbog čega uzrokuje i veću bol. 

Stršljeni u prosjeku dosežu duljinu od 45 mm. Iako su prirodni regulatori populacije štetnih kukaca, u voćnjacima mogu uzrokovati značajne štete jer nagrizaju zrele, slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a osim toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš), od koje uzimaju materijal za izgradnju gnijezda, što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i ljude jer mogu izazvati jake alergijske reakcije. 

Mnogi Zagorci ove su se godine već susreli s ovim opasnim insektima – bilo u prirodi, bilo prilikom njihovog ulijetanja u kuću ili na terasu, osobito u večernjim satima kada ih privlači svjetlo. Mnogo je opasnije kada se stršljeni ugnijezde u blizini doma – u dimnjaku, na tavanu, u drvetu kraj kuće i slično. Mnogi tada pokušavaju sami riješiti problem i neopremljeni uništiti gnijezdo, što je izuzetno opasno. Mnogo je pametnije pozvati stručnjake za uklanjanje gnijezda, koji imaju znanje i opremu za taj posao.

Kome se obratiti?

U Krapinsko - zagorskoj županiji možete se obratiti Službi za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju  koja djeluje u sklopu firme ZAG - VET, a bavi se uklanjanjem gnijezda osa, stršljena i drugih opasnih insekata. - Najčešće nalazimo da stršljenovi rade gnijezda na tavanima, u dimnjacima, šupljim deblima, kutijama za rolete - ističe Drago Vincek, mag. sanit. ing. iz Službe za DDD, koji  nam je objasnio kako izgleda postupak kada ih netko pozove na teren.  

- Telefonski se prikupe osnovni podaci (lokacija gnijezda, veličina, možda slika na whatsapp). Potom izlazimo na teren na pregled pregled gnijezda i pristupa, oblačimo zaštitnu opremu i primjenjujemo insekticid koji najbolje odgovara zatečenom gnijezdu, najčešće u obliku dima, spreja ili praha. Nakon što populacija ugine, gnijezdo se fizički uklanja ili uništava, a po potrebi se daju savjeti vlasniku o sanaciji otvora kroz koje su stršljeni ušli – kažu. 

Kontaktirati ih se može telefonski ili putem maila, uz opis lokacije i po mogućnosti fotografije gnijezda. Posebno upozoravaju Zagorce: - Za veća gnijezda ili ona smještena visoko ili na teško dostupnim mjestima ne preporučamo da ih građani sami uklanjanju. Stršljeni su, za razliku od pčela, sposobni ubosti više puta, a njihov ubod je bolniji i sadrži veću količinu otrova, što kod osjetljivijih osoba može izazvati alergijsku reakciju. Ako se ipak radi o manjem, tek započetom gnijezdu na lako dostupnom mjestu, savjeti bi bili: djelovati isključivo navečer ili rano ujutro kad su insekti mirni, nositi zaštitnu odjeću koja pokriva cijelo tijelo, uključujući lice, imati pripremljen put za povlačenje, ne koristiti vatru ili improvizirana sredstva te u blizini imati nekoga tko zna pozvati hitnu pomoć u slučaju alergijske reakcije – napominje. 

Neugodna iskustva

Stršljeni obično nisu agresivni dok se ne osjete ugroženi, ali kod uklanjanja gnijezda reakcija je gotovo neizbježna jer brane koloniju. 

- U našoj praksi bilo je poneko neugodno iskustvo (ubod kroz slabije pčelarsko odijelo), no ozbiljnijih incidenata nismo imali – dodaju. Sezona stršljenova traje otprilike od travnja/svibnja do listopada, s vrhuncem aktivnosti i najvećom veličinom gnijezda u kolovozu i rujnu, kada je kolonija najbrojnija. - Tada imamo i najviše poziva, ranije ljudi rijetko primijete lokaciju gnijezda. S prvim jačim hladnoćama kolonija izumire, a gnijezdo se više ne koristi iduće sezone. Do sada smo imali samo nekoliko poziva, većinu intervencija očekujemo u rujnu i listopadu. Zasad je mirna godina, tek moramo vidjeti da li bude više aktivnosti i intervencija od prošle godine – zaključuju. 
Zavod za hitnu medicinu KZŽ

Zavod za hitnu medicinu Krapinsko – zagorske županije pitali smo jesu li imali intervencija ove sezone zbog uboda stšljenova, pčela i osa. Kako odgovara ravnatelj Krešimir Božić, u razdoblju od 1. lipnja do 18. kolovoza, zbog uboda osa i stršljenova pomoć u ambulantama zatražilo je 96 pacijenta, a 19 puta su izlazili na teren. 

– Također, zbog uboda pčela  bilo  je 16 pacijenata u našim prostorima za reanimaciju  i 4 terenske intervencije. Većinom su to lokalne reakcije - bolnost, oteklina, svrbež, no zbog uboda pčela  bili su 3 anafilakse, zbog osa i stršljenova  7, tri od njih su se završili sa reanimacijom - dva puta uspješno, jedan, nažalost, smrtnim ishodom, nakon uboda stršljena – kaže Krešimir Božić. Zanimalo nas je je li bilo i ugriza zmija otrovnica na području Krapinsko – zagorske županije. Srećom, evidentiranih ugriza nije bilo, a Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana raspolaže serumom.